Addiko Bank – pozitivni efekti restrukturiranja koje traje

Objavljeno u časopisu Banke u  BiH, Sarajevo

Jović, Dragan. 2018. „ Addiko bank – pozitivni efekti restrukturiranja koje traje”. Banke u BiH br. 195 God. XIX br. 04/2018: 38-42.

Sažetak

Addiko Bank od 2013. g. prolazi kroz proces finansijskog restrukturiranja, a proces operativnog restrukturiranja je započet 2016. g. Dosadašnji efekti restrukturiranja (kraj 2017.g.) su izuzetno pozitivni, a u budućnosti se očekuje još bolji poslovni rezultati, ukoliko izostanu negativni makroekonomski šokovi. Banka se oslobodila najvećeg dijela tereta kredita sa deviznom klauzulom u CHF, a stvorene latentne rezerve doprinose rastu prihoda. Novi menadžment vodi tržišno-orijentisanu strategiju poslovanja, koja se ogleda u rastu kreditno-depozitnih poslova, rastu ročne transformacije depozita u kredite, smanjenju nekamatonosne aktive i povećanju kamatonosne aktive, rastu stope kapitalizacije, rastu neto prihoda od kamata i provizija i aktivnom prikupljanju nebankarskih i retail depozita. U povoljnom scenariu otpornost banke na negativne šokove sa aspekta održivosti stope adekvatnosti kapitala od 12% je ista kao i na nivou bh bankarskog sektora. Banka se restrukturira sredstvima vlasnika i interno generisanim prihodima i resursima, što je dobar primjer društveno-odgovornog poslovanja u kriznom ambijentu. Nakon uspješno sprovedenog finansijskog restrukturiranja i operativnog restrukturiranja koje je u toku stvoreni su uslovi za rast aktive Banke.

Ključne riječi: Addiko Bank, finansijsko restrukturiranje, operativno restrukturiranje, poslovna strategija, rezervisanja, tržišno-orjentisano bankarstvo, adekvatnost kapitala, CAMEL analiza.

Uvod

Zadnji izvještaj koji je potpisala Hypo-Alpe-Adria Bank a.d Banjaluka (u daljem tekstu Hypo banka) se odnosi na prvo polugodište 2016. godine, a od tada banka posluje kao Addiko Bank a.d. Banjaluka (u daljem tekstu Addiko Bank ili Banka). Pokušaću ocijeniti domete finansijskog i operativnog restrukturiranja Addiko Bank zaključno sa krajem 2017.godine, mada je vremenski period u kojem se odigrava operativno restrukturiranje izuzetno kratak (Q2 2016 – Q4 2017). Sa obzirom da je cilj istraživanja ambiciozan (ocijena kvaliteta finansijskog restrukturiranja i preliminarna ocijena operativnog restrukturiranja Addiko Bank), a vremenski period u kojem se dešava restrukturiranje nedovoljno dugačak (2013-2017.), korištene su različite metodologije za ocijenu kvaliteta restrukturiranja; analiza bilansa stanja i uspjeha, ocijena finansijskih performansi (dijelovi CAMEL analiza), komparativna analiza, statistička metoda, analiza vremenske serije. Istraživanje pokriva period 2010 – 2017., a u jednom velikom dijelu istraživanja 2015.g. je korištena kao bazna godina.

Od kvantiteta prema kvalitetu

U periodu 12/2016 – 12/2017. godine aktiva Banke gotovo da nije promijenjena, smanjena je za svega 0,9%. Mnogo važnija i veća promjena se desila u odnosu na 2015. godinu. Per se, površnom analizom, bez analize strukture, pad aktive od 10,8% (12/2017/12/2015.) bi se mogao ocijeniti kao negativna pojava. Međutim, pad u kvantitetu aktive je nadoknađen i čak prevaziđen rastom u kvalitetu strukture aktive, kroz tržišno-orijentisano restrukturiranje aktive i operativno restrukturiranje. Vođena rastom rentabilnosti Banka je značajno smanjila novčana sredstva (nekamatonosna aktiva), povećala kreditni portfolio (kamatonosna aktiva), a kroz redukciju finansijskih instrumenata smanjen je tržišni rizik. Ključne promjene (12/2017/12/2015. godine) su se desile na četiri bilansne pozicije. Novčana sredstva kod CBBiH i kod stranih banaka su smanjena za 45,6% i 42,3% respektivno (2017/2015.), krediti su povećani za 16,3%, a pozicija hartije od vrijednosti raspoložive za prodaju je smanjena za 94,3%. Kroz dekompoziciju stope rasta aktive (2017/2015 = -10,8%) otkriva se doprinos pojedinih komponenti; novčana sredstva – 14,4 p.p., hartije od vrijednosti – 4,7 p.p., krediti 9,2 p.p. Krajnji efekat ovih promijena (Grafikon 1) je izuzetno pozitivan jer je Banka povećala udjel kamatonosne aktive, a smanjila novčana sredstva koja u uslovima negativnih ino kamatnih stopa i negativne naknade na sredstva iznad obavezne rezerve stvaraju samo trošak. Udjel novčanih sredstava u aktivi je sa 32,4% (2015.g.) smanjen na 19,9% (2017.g.), dok je udjel kredita povećan za 17,1 p.p., sa 56,5% (2015. g.) na 73,6% (2017.g.). I pored ovih promjena Banka i dalje ima zadovoljavajuću likvidnost; novčana sredstva iznad obavezne rezerve su za 67% veća od obavezne rezerve (zadnja dekada decembra 2017. godine).

Grafikon 1. Promjene u strukturi aktive Banke

 Izvor: Finansijski izvještaji Addiko Bank, 2015-2017. (Obradio autor).

I promjene u pasivi se mogu dovesti u vezu sa promjenom poslovne strategije i sa finansijskim i operativnim restrukturiranjem. Banka se od 2015 g. do 2017. g. značajno razdužila – smanjila je iznos obaveza za 14,2% ili 92,6 miliona KM. Pošto su bankarski poslovi tuđi poslovi, tj. poslovi sa tuđim novcem, razduživanje bi se moglo ocijeniti kao negativno, ali ono to nije. Udjel obaveza u pasivi je smanjen za svega 3,1 p.p. sa 81,8% na 78,6%, a učešće akcijskog kapitala je povećano sa 17,8% na 21,6%. Ova promjena u pasivi doprinosi povećanju sigurnosti poslovanja Banke i vraća povjerenje u Banku zbog većeg stepena angažovanja sopstvenih sredstva tj. kapitala. Ukupan kapital je povećan za 4,5%, sa 144,9 mil. KM na 151,5 mil. KM.

Najznačajnija promjena u izvorima finansiranja se desila u dijelu strukture pasive koji tretira obaveze, tj. depozitni potencijal (Grafikon 2). U 2015. godini depoziti banaka i drugih finansijskih institucija su činili 27,8% ukupne pasive, a depoziti komitenata 45,1%. Dvije godine kasnije struktura pasive je značajno izmjenjena; u 2017. godini depoziti banaka i drugih finansijskih institucija su čine 7,1%, a depoziti komitenata 64,8% pasive. Depoziti komitenata su tokom samo jedne godine porasli za 25,8% (2017/2016), a rast ukupnih depozita na nivou BSBiH je bio značajno manji, 10,8%. Pad depozita banaka i rast depozita komitenata je vjerovatno dio poslovne strategije na nivou Addiko grupacije, koju predvodi Addiko Bank AG vlasnik Addiko Bank. U odsustvu bankarskih depozita, a pogotovo nakon smanjenja depozita banke majke, Banka stiče veći stepen poslovne autonomije, ali je zato prinuđena na efikasnije poslovanje. Banka je kao i čovjek, kada se osloni samo na sebe, bolje i efikasnije funkcioniše, brže uči i evoluira u pozitivnom smjeru. Iako Banka nema više stabilnost u finansiranju koju daju bankarski depoziti, ona ima stabilan nebankarski depozitni potencijal jer su depoziti rezidenata ravnomjerno raspoređeni na depozite po viđenju i oročene depozite.

Grafikon 2. Struktura pasive Banke

Izvor: Ibid.

Bilansa uspjeha

 Addiko Bank je u četvorogodišnjem periodu 2013-2016. godine prošla kroz finansijsku šok terapiju (Grafikon 3). A tokom 2017. godine terapija je dala rezultate – pacijent je ozdravio. Iz bilansa uspjeh Addiko Bank, prethodno Hypo banke, se može očitati istorija, a i jedan dio budućnosti bh bankarskog sektora. Poslovni rezultat Banke je zavisan od neto rezervisanja, a stepen međuzavisnosti između ove dvije serije (mjeren koeficijentom korelacije) od 0,95 pokazuje izuzetno jaku uzročno-posljedičnu vezu. U 2016. godini neto rezervisanja (neto rezervisanja za potencijalne gubitke. ugovorene obaveze i otpise ) su prvi put pozitivna poslije dugo godina. Banka je naplatila neka otpisana potraživanja, evidentirala ih kao prihode, a ovi prihodi su veći od novih troškova rezervisanja. Npr. u 2017. godini prihodi od ukidanja indirektnih otpisa plasmana su 21,3 mil. KM, a rashodi indirektnih otpisa plasmana su 17 mil KM. Šok terapija, koja se zasnivala na rigoroznom vrednovanju aktive i njenom potcijenjivanju stvorila je latentne rezerve koje su se u 2016.g. i 2017.g. objektivizirale kroz generisanje vanrednih novčanih tokova i prihoda od ukidanja otpisa. Pokrivenost nekvalitetnih kredita sa rezervisanjima je povećana sa 76% (2016.g.) na 84,5% (2017.), a na nivou bankarskog sektora Bosne i Hercegovine (BSBiH) ovaj pokazatelj je niži, 77% (2017.g.) Prošlost Banke je bila otpisivanje i ispravka vrijednosti neperformansnih potraživanja, a jedan dio njene budućnosti će proteći u naplati djela tih istih potraživanja.

Gubici u Banci nisu vezani za samo klasični model bankarskog poslovanja u BiH, već i za kredite sa deviznom klauzulom u CHF, jedinstvenim proizvodom na bh bankarskom tržištu. Npr. u 2016. godini u stavci ostali rashodi (34 mil. KM) CHF olakšice (troškovi sa aspekta Banke) su učestvovale sa 16,6 mil. KM. Samo ovaj trošak je apsorbovao 64% prihoda od kamata u 2016.godine, a za 13% je bio veći od troškova plata. Čini se da je problem CHF kredita definitivno rješen jer su troškovi ove vrste u 2017. godini iznosili svega 668 hiljada KM.

Grafikon 3. Poslovni rezultat i neto rezervisanja Banke

 Izvor: Ibid.

Pozitivnom rezultatu i ozdravljenju Banke u 2017. g. su doprinjele i promjene u dvije glavne grupe bankarskih prihoda, neto prihodi od kamata i neto prihodi od provizija. Neto prihodi od kamata su porasli za 18%, a glavni razlog je smanjenje rashoda od kamata za oko 1/3 (2017/2015). Usljed rasta prihoda od naknada i provizija (26,5%), značajno su porasli neto prihodi od naknada i provizija, za 31,5%(2017/2015). Restrukturiranje računa dobitka i gubitka Banke je obuhvatilo sve ključne elemente rentabiliteta.

Stopa adekvatnosti kapitala

Od 2013.g. do 2016.g. Banka je poslovala u zoni negativnog rezultata. Za to vrijeme rentabilnost BSBiH je ili pozitivna, ili blago negativna (u 2013. ROAA (prosječan povrat na aktivu) BSBiH je bio -0,07%). Pune četiri godine Banka bilježi izuzetno visoke gubitke, a u 2017.g. rentabilitet Banke se počeo približavati rentabilitetu BSBiH (Grafikon 4).

Grafikon 4. Prosječan povrat na aktivu

Izvor: Ibid.

U 2011. g., 2012.g. i 2017.g. rentabilnost Banke konvergira rentabilnosti BSBiH, a konvergencija postoji i u pogledu stope adekvatnosti kapitala. Stope adekvatnosti kapitala () u 2017. g. od 14,6% (Addiko Bank) i 15,7% (BSBiH) su iznad 12%, ali njihov nivo ne daje informaciju o vjerovatnoći da će se one spustiti  ispod propisanih 12% tj. ispod minimalne granice (eng. treshold). Ako pretpostavimo da je distribucija povrata na rizikom ponderisanu aktivu (eng. RORWA) normalna i ako nam je poznata njena standardna devijacija () možemo odrediti vrijednost standardizovanog normalnog rasporeda za < 12% (Formula 1) Na osnovu dobijene vrijednosti statistike testa po modelu , gdje je , određuje se vjerovatnoća da će stopa adekvatnosti kapitala pasti ispod 12%.

Formula 1. Modifikovani z test

Za tri vremenska perioda određene su vrijednosti z statistike (Tabela 1). Prvi period je najduži (2010-2017.), drugi period obuhvata zadnje dvije godine (2016-2017.), a treći one godine u kojima je poslovni rezultat Addiko Bank pozitivan tj. u kojim je banka izvršila uspješno restrukturiranje bilansa (2011, 2012 i 2017. god.).

U prvom periodu finansijsko zdravlje Addiko Bank i BSBiH se dramatično razlikuje (Tabela 2). Vjerovatnoća da će stopa adekvatnosti kapitala pasti ispod 12% je 51,5% za Banku, a 0% za BSBiH. Dovoljan je negativni šok od 0,04 standardnih devijacija u RORWA i vjerovatnoća da će stopa adekvatnosti kapitala Banke pasti ispod 12% je 51,5%. U drugom periodu, tj. u godinama u kojima se pojavljuje Addiko Bank (2016-2017.) rezistentnost banke na šokove se povećava. Da bi se probila granica od 12% sada je potreban šok od 1,1 standardne devijacije, a vjerovatnoća da će se to desiti je 12,8%. Treći period (godine 2011, 2012 i 2017.) je izabran pod pretpostavkom da će u narednim godinama znak i varijabilitet poslovnog rezultata biti kao što je bio i u ove tri godine. U takvom scenariu potreban je negativni šok od čak 5,4 standardnih devijacija da bi se probio minimum regulatornog kapitala (12%), a vjerovatnoća da će se to desiti je 0%. U ovome, najrealnijem scenariu, finansijsko zdravlje Banke je jednako dobro kao finansijsko zdravlje BSBiH.

Tabela 1. Vrijednost z statistike

Izvor: Finansijski izvještaji Addiko Bank i www.cbbh.ba (Obradio autor).

Tabela 2. Vjerovatnoća pada stope adekvatnosti kapitala ispod 12%

Izvor: Ibid.

Zaključna razmatranja

Addiko Bank je započela restrukturiranje još prije nego što je počela poslovati pod podstojećim imenom. Proces finansijskog restrukturiranja je pokrenut 2013.g. masovnim rezervisanjima i otpisom potraživanja. U restrukturiranju Banke nisu korištena budžetska sredstva – Banku su restrukturirali njeni vlasnici i interno generisani resursi i prihodi. U zadnje dvije godine (2016. g. i 2017.g.) kroz izmjene u bilansnoj strukturi i načinu finansiranja, restrukturiranje je dobilo novu, kvalitativnu dimenziju – finansijsko restrukturiranje je zamjenjeno operativnim restrukturiranjem. I struktura aktive i struktura pasive su izmjenjene i prilagođene tržišnom modelu bankarskog poslovanja. Značajno su porasli nebankarski depoziti i krediti, a povećana je i stopa kapitalizacije. Bilans stanja je očišćen od kontaminirane aktive. U 2016. g. i 2017. g. je naplaćen jedan dio prethodno otpisanih potraživanja, a Banku više neće opterećivati ni krediti sa deviznom klauzulom u CHF. Neto kamatni prihodi, kao i neto prihodi od provizije rastu, a troškovi poslovanja se smanjuju. Banka je na kraju 2017., poslije 4 godine, ostvarila dobit, ROAA je 0,6%. Ako se analizira osmogodišnji period (2010-2017.) vjerovatnoća da će Banka pasti ispod 12% adekvatnosti kapitala je značajno veća nego za BSBiH. Kada se analiziraju dvije zadnje godine ta razlika se smanjuje. Pod prepostavkom da će u narednih nekoliko godina i Banka i BSBiH ostvarivati pozitivne rezultate (što je realna prepostavka ako ne bude negativnih makro šokova), nalik onima iz 2011, 2012 i 2017.g. vjerovatnoća da će Banka i/ili BSBiH smanjiti stopu adekvatnosti kapitala ispod 12% je 0%.

Banka je prošla i još uvijek prolazi kroz proces restrukturiranja, koji je započet radikalnom ispravkom vrijednosti i otpisom aktive, a nastavljen promjenom poslovnog modela tj. operativnim restrukturiranjem. Jačanje tržišnog modela poslovanja koje je sprovedno kroz redukciju nekamatonosne aktive, rast kamatonosne aktive i akviziciju domaćeg nebankarskog depozitnog potencijala je, uz objektivizaciju prethodno akumuliranih latentnih rezervi, dovelo Banku u 2017. godinu u zonu pozitivnog poslovnog rezulta, prvi put nakon četiri godine.

Ukoliko Banka istraje na putu operativnog restrukturiranja i oprezne i umjerene ročne transformacije depozita u kredite, uz prepostavku odsustva negativnih makroekonomskih šokova i dalje naplate neperformansne aktive, poslovna perspektiva Banke je izvjesno vrlo pozitivna.

 dr Dragan S. Jović *

* Stavovi u radu su autorovi i apsolutno se ne odnose se na instituciju u kojoj radi.

Reference

  1. Addiko Bank a.d. Banjaluka. Godišnji finansijski izvještaji za period 2016-2017. godine
  2. CBBiH, www.cbbh.ba
  3. CBBiH.Obavještenje o ispunjenju održavanja obavezne rezerve Addiko Bank a.d. Banjaluka kod CBBiH za period 21.12.2017-31.12.2017. godine (interna dokumentacija Addiko Bank a.d. Banjaluka)
  4. Hypo-Alpe-Adria Bank a.d. Banjaluka. Godišnji finansijski izvještaji za period 2009-2015. godine

error