Uravnilovka

Ako se u bh društvu i raspravlja na temu raspodijele, onda se to čini kroz raspravu o platama radnika. Sindikati traže od poslodavca da se radnicima povećaju plate, pri čemu se vrlo rijetko eksplicitno pominje sam pojam “raspodijela”.

Ovaj post je posvećen raspodijeli bogatstva  i stepenu nejednakosti u raspodijeli bogatstva.  Za mjeru raspodijele bogatstva sam uzeo Džini koeficjent (eng. Gini coefficient), a kao polaznu tačku istraživanja odabrao sam zaboravljeni pojama “uravnilovka” (rus. уравниловка). Izabrao sam pet zemalja (nemam podake za Srbiju), a među njima je BiH (vidi grafikon). Džini koeficjent je uporediva mjera nejednakosti u raspodjeli bogatstva, bez obzira na veličinu zemlje i njenu ekonomsku snagu.

Vrijednost Džini koeficijent se kreće od 0 do 1 odnosno od 0 do 100.  To su ekstremne, teorijske veličina, sa kojima se praksa nikada ni ne susreće, ali ipak treba poći od njih da bi se koncept Džini koeficijent razumio. Ako je Džini koeficijent nula na pozornici je potpuna jednakost u raspodijeli bogatstva ili uravnilovka (nivelisanje, ujednačavanje, poravnavanje). Bogatstvo sa kojim jedno društvo raspolaže je ravnomjerno raspoređeno na sve njegove članove, u između članova društva ne postoje razlike u materijalnom stanju. A ako je Džini koeficijent 100 onda se svo bogatstvo jednog društva slilo u ruke jedne individue.

Prva vrijednost za Džini koeficijent u BiH je iz 2001.g. Te godine on je u BiH 30, a u Rusiji 36,9, za ostale zemlje iz uzorka nema podataka, tj. procijene Svjetske banke. Privatizacija u BiH je započeta 1999. g. i zato je 2001. g.  kvalitetna bazna godina, za potrebe komparacije. U 2007.g. bh Džini koeficijent raste na 33,1, a u Austriji, obećanoj zemlji ne samo za bh državljene, on je 30,6 dok je u Hrvatskoj 32,6 (podatak za 2009.g.).

U 2015. g. raspodjela u BiH nije izmjenjena u odnosu na 2007.g., tj. Džini koeficijent je samo blago korigovan.

Neki od zaključaka, ideja i zapažanja koja bih mogao istaći ili predložiti za raspravu/razradu na osnovu vrijednosti Džini koeficjenta su  …

Prema Džini koeficjentu u četrnaestogodišnjem periodu 2001-2015.g. u BiH nije došlo do značajne redistribucije u raspodijeli bogatstva (Džini promijenjen  sa 30 na 32,7).

U Austriji,  Džini je ostao na istom nivou, kao da ga je  neko “namjerno” fiksirao.

Hrvatska ima niži Džini od BiH, ali ne značajno (u 2015.g. on je 31,1).

Ruski Džini koeficjent je u značajnom pad, a to znači da se jednakost u raspodijeli bogatstva u ruskom društvu povećala zaključno sa 2015.g. Amerika nije mjenjala odnose  u raspodijeli bogatstva.

Veličina Džini koeficjenta u BiH, njegova stabilnost (uprkos privatizaciji) i neznatna razlika u odnosu na austrijski, te značajna razlika u odnosu na  ruski i američki, je  dokaz  postojanja i razvoja srednje klase u bh društvu.

Srednja klasa ima svijest i eksploatisanog, ali i eksploatatora (dr Radomir D. Lukić, Sociologija morala,1976.g.).

Jaka srednja klasa je garant stabilnosti svakog društva.

Bez društvene stabilnosti ekonomski napredak  je nezamisliv.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi.

 

error