Banke i privreda

BH monetarna statistika, koja slijedi  sistem izvještavanja MMF-a, prepoznaje 12 vrsta kredita.  Najznačajniji među njima su krediti stanovništvu i krediti nefinansijskim preduzećima tj. krediti privrednim preduzećima.

Privreda je osa oko koje se okreće svaki  ekonomski sistem  koji teži rastu i razvoju.

Kreditima koje banke stavljaju na raspolaganje  privredi, posvećujem ovo istraživanje.

Obično se kaže da Balkan nema mjeru, a da je Zapad ima. To je predrasuda, kao što je uvijek  slučaj sa a priori stavovima koji se nikada ne proveravaju već uzimaju “zdravo za gotovo”.

BH bankarsko tržište se počelo razvijati od 2002. g. (završena privatizacija banaka) i zato je razlika u stopama kreditnog rasta kao i u njihovom varijabilitetu do 2008.g. u odnosu austrijsko tržište, koje je   zrelo tržište, očekivana.  Austrija je rasla umjereno, bez oscilacija, ali ipak ni ona nije predvidjela dolazak finansijske oluje (2008.g), što se vidi po najvišoj stopi kreditnog rasta u 2008.g.

Krediti privredi su u  Austriji porasli u 2008.g.  za 10,6%, a u BiH  za 26,2%. Slovenije je porasla za 17,8%.

Slovenija,  iako član zone eura i zapadne porodice zemalja, ne može se  pred BiH pohvaliti svojom kreditnom politikom prema privredi. To pogotovo važi za period nakon 2009.g.

U  par  godina prije 2009.g. kreditni rast u Sloveniji je neumjereniji nego u BiH iako Slovenija razvija svoju bankarsku regulativu od početka devedesetih godina, a BiH tek od 1999. g. (tada je u bh parlamentima usvojeno novo bankarsko zakonodavstvo).

Ni nakon 2009.g. koja je obilježena kreditnom kontrakcijom u cijelom  svijetu (pa i u BiH), Sloveniji, pa čak ni  Austriji, ne ide bolje nego BiH sa aspekta rasta kredita privredi.

Razlika u  stopama slovenačkog  i bh kreditnog rasta u periodu 2010-2016.g. je očigledna iako Slovenija ima bilionsko zaleđe tj. kredite ECB (Evropska centralna banka), o čemu BiH može samo sanjati.

Čak  ni razlika u bh i austrijskim stopama kreditnog rasta nakon 2009.g. nije u korist Austrije. Ako se uzme u obzir činjenica da i Austrija ima kreditnu podršku ECB, a bh centralna banka  nema zakonsko pravo da daje kredite, ovaj podatak, za sada, predstavlja veliki uspjeh. U odnosu na Austriju  Bosni se mogu zamjeriti negativne  stope kreditnog rasta u 2014. g i 2015. g. BH privreda je tokom ove dvije godine stavljena na veliko iskušenje.

Ovo istraživanje dovodi u sumnju konvencionalnu mudrost da je sav Zapad umjeren, a sav Balkan neumjeren, a pruža i dokaz da je ponekad obratno.

U jednom od narednih postova ću objasniti “tajnu” slovenačkog neuspjeha koji bi mogao biti vrlo poučan za BiH.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi.

error