Mehanizam djelovanja sankcija – primjer Rusije

Kako  sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti?

Prvi talas sankcija stiže polovinom 2014.g. Ruske državne banke ne mogu više uzimati kredite na Zapadu (pojednostavljeno i između ostalog). Ova mjera može djelovati prilično bezazleno, jer ako ruske  banke  ne mogu  uzimati  kredita od ino banaka, zar se ne mogu zaduživati na domaćem tržištu? Da, mogu ali postoji jedna “mala” razlika. Ruske banke daju kredite  pretežno u rubljama (RUB), a u devizama  samo ako ih imaju ili  ako ih kupe na ruskom deviznom tržištu, dok banke sa sjedištem u zoni eura , SAD, Velikoj Britaniji, daju kredite u devizama (sa aspekta Rusije) i one  te devize ne moraju kupovati  jer je to njihova domaća valuta (isto kao što je rublja domaća valuta u Rusiji).

Nakon uvođenja  sankcija ruske državne banke se mogu zaduživati u devizama samo na ruskom tržištu. Kako je količina deviza ograničena rast tražnje za devizama u Rusiji (ruske firme moraju refinansirati kredite u dolarima) povećava cijenu USD izraženu u  rubljama (zelena linija na grafikonu).  Sa USD/RUB  33 koji je preovladavao u 2013. g. na kraju 2014.g. došlo se do kursa od 1:56 , dolar je u  odnosu na rublju ojačao za 83%.  Građani i firme koji su  držali dolare su uvećali svoju imovinu. Vlasnici rublje su gubitnici. U 2015.g. vrijednost dolara je za 140% viša u odnosu na 2013.g.

Međutim to nije kraj mehanizma djelovanja sankcija na ekonomiju, već samo njegov početak.

Sva uvozna roba, izražena u dolarima, ili eurima, se sada množi sa višim kursom, čime se preko depresijacije/slabljenja rublje uvozi inflacija u Rusiju.  Sa 6,7% u 2013.g. inflacija skače na 15,5% (2015.g.) … što je rublja slabija  inflacija je veća. Strani  investitori kupuju dolare kako bi što prije  povukli kapital iz Rusije, za manje  rubalja (oponašaju ih i ruski građani i ruska preduzeća).  To dodatno povećava cijenu dolara, ali i inflaciju. Dejstvo sankcija pojačava pad cijena nafte čime se  smanjuje priliv deviza u Rusiju i njihova ponuda na deviznom tržištu.

U borbu  protiv inflacije se uključuje Centralna banka Rusije (CBR), koja je zadužena da  čuva vrijednost rublje. Visoka inflacija osiromašuje ruske građane. CBR povećava kamatne stope kako bi ubijedila investitore da zadrže rublje i da ne kupuju dolar/evro.  Sa  5,5% referentna kamatna stopa CBR se penje na 17% (2014.g.), a  istovremeno referentna kamatna stopa Evropske centralne banke (ECB) je 0,05% (crvena linija na grafikonu). Razlika od  16,95 procentnih poena je dovoljna da zaustavi odliv kapitala i stabilizuju kurs i cijene? Inflacija postepeno opada, kamatne stope takođe, a rublja blago jača. Još uvijek slaba rublja smanjuje  uvoz, (jer je on izražen u rubljama skup) i povećava izvoz (on je sada jeftin).  Čini se da su  svi ekonomski problemi Rusije riješeni?

Ako je to zaista tako zašto je rast realnog BDP  Rusije u periodu 2013- 2018.g. svega 1,2%?

Zato što se za stabilizaciju inflacije preko rasta kamatnih stopa plaća cijena u obliku usporavanja privrednog rasta. Ako je novac skup (visoke kamatne stope)  tražnja za kreditima se smanjuje (kao i za svakom drugom robom čija cijena raste), a nizak kreditni  rast smanjuje tražnju za robama i uslugama u Rusiji.  Niža domaća tražnja (sve  ostalo jednako) znači niži privredni  rast i na kraju privrednu stagnaciju.

Krajem septembra  2018.g.  referentna kamatna  stopa CBR je  7,5% , a ECB  0%. Prosiječna ruska godišnja inflacija se približila ciljanoj inflaciji u zoni eura (2%), ali očekivani godišnji rast cijena (decembar/decembar) u Rusiji je i dalje visok (5,0%-5,5%, prognoza CBR). Očekivani privredni rast u 2018.g  (konstantne cijene, IMF) u Rusiji je 1,7%, a  u Kini 6,6%, BiH 3,2%, SAD  2,9%.

Zapad sankcijama može zaustaviti ekonomski  rast i razvoj ogromne većine zemalja na svijetu bilo da su one ekonomski male, ili velike. Šestu godinu  sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i  niskom stopom privrednog rasta.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi.

 

 

 

 

 

 

error