Šta su i kako funkcionišu kriptovalute?

Veoma aktuelna tema danas, kako za običnog građanina tako i za velike kompanije, banke i vlade, jesu kriptovalute. One su postale globalni fenomen poznat većini ljudi. Atraktivnost ovih valuta naročito dolazi do izražaja kada se posmatraju mogućnosti zarade, što je inicijalni signal koji prosiječnog pojedinca navodi na istraživanje o mogućnostima trgovanja ovim vautama. Vođeni takvim okolnostima, ovom prilikom ćemo, kroz nekoliko narednih postova, opisati šta su i kako funkcionišu vrituelne ili kriptovalute, koji su i koliki su rizici ulaganja u ove valute, šta generiše njihovu cijenu te koje su kripotovalute najpopularnije. U prvom postu ukazujemo na pojam i funkcionisanje kriptovaluta. Čitaj dalje

Fiat

Nakon prethodnog posta u kojem sam objasnio suštinu kreiranja novca (“potezom pera” od strane Federalnih rezervi), pojavila se dilema kako izgleda aktiva/imovina FED-a? Pretpostavka elementarne logike je da ako pasiva/obaveze/novac FED-a naraste skoro 5 puta za samo 12 godina tako brzo kreiran novac bi trebao imati vrlo visoku podlogu u obliku ne samo deviznih rezervi već prije svega zlata?! Čitaj dalje

Ex nihilo

Da bi se proizvela neka roba/fizički proizvod prvi korak u proizvodnom smislu je kupovina sirovina (mašina je već kupljena). Predradom sirovina dobijaju se poluproizvodi, a na kraju proizvodnog ciklusa finalni proizvod. Čitaj dalje

Kako povećati dostupnost stanova mladim ljudima?

Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a, sama, nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Zato je potrebno da država utiče na povećanje izgradnje stanova kroz saradnju sa građevinskim preduzećima ili uključivanje u proces izgradnje stanova u ulozi investitora.
Čitaj dalje

Bonum omen

Plima i oseka nisu samo prirodni već i društveni fenomeni. Plima u ekonomiji predstavlja period rasta ekonomske aktivnosti, dok je oseka analogna kontrakciji ekonomske aktivnosti. Čitaj dalje

Uticaj italijanske krize na bh izvozni sektor

U jednom od prethodnih postova objašnjena su uzroci, posljedice i trenutno stanje italijanskog “nesporazuma” sa Evropskom unijom. Analiza je vrlo kvalitetna, ali nedostaje joj veza prema BIH. Italijanska političko-ekonomsko-institucionalna kriza, koja traje godinama, se može povezati sa BiH na više načina, a ja sam za ovaj post izabrao bh izvozno tržište. Čitaj dalje

Kamatna stopa na javni dug

U drugoj polovini juna 2018. godine dogodio se za javni dug bh entiteta jedinstven događaj. Republika Srpska emitovala je na Bečkoj berzi (Wiener Borse) petogodišnje obveznice nominalne vrijednosti od 200 mil. EUR, a otkupljeno je 168 mil. EUR. Čitaj dalje

Najvažniji centri globalne trgovine zlatom

Globalno tržište zlata je vrlo kompleksno i konstantno evoluira. Trenutno najvažnije lokacije kada je u pitanju trgovanje investicionim zlatom su OTC tržište u Londonu (zlato prometovano na londonskoj berzi se označava sa Loco London), COMEX – američko (njujorško) tržište fjučersa (futures) i SGE – Kineska berza zlata u Šangaju (Shanghai). Čitaj dalje

Stabilnost konvertibilne marke

Nakon ocjene povjerenja građana u valutni odbor, ispitano je mišljenje građana o stabilnosti, odnosno sigurnosti domaće valute. Čitaj dalje

Valutni odbor u Bosni i Hercegovini

Prema posljednjim podacima štednja građana bilježi rast, te je krajem oktobra ukupna štednja dostigla rekordnu vrijednost od 11,83 milijardi KM. Čitaj dalje

(Ne)uspješnost stambenih kredita Investiciono-Razvojne banke

Stimulativna stambeno – kreditna politika IRB – a nije dovoljna mjera za olakšavanje rješavanja stambenog pitanja mladih. Niže kamatne stope dovode do povećane potražnje i rasta cijena stanova i rasta profitabilnosti građevinske industrije. To pokazuje da intervencionizam na tržištu nije lako uspješno sprovoditi.
Čitaj dalje

Tedov raspon

TED spred (engl. TED Spread) je razlika između tromjesečnog LIBOR[1]-a (referentne kamatne stope po kojoj banke jedna drugoj nude novac na korišćenje na Londonskom međubankarskom tržištu) i kamatne stope tj. prinosa na tromjesečne američke trezorske zapise (T-Bills yield). Čitaj dalje

Javni dug i suvereni kreditni rejting SAD

Ocjenjivanje kreditnog rejtinga je visoko koncentrisana industrija. Tri vodeće rejting agencije: (Standard & Poor's; Moody's i Fitch Ratings) imaju globalno tržišno učešće oko 95% u aktuelnim uslovima[1]. Kada god se pojavi neka finansijska kriza, ove agencije intenziviraju svoje aktivnosti, što najčešće ne doprinosi smirivanju krize. Čitaj dalje

Kapitalizam sa ljudskim likom

Istorija nas uči da je razvoj ljudske civilizacije stalno izložen opasnostima.

U današnje vrijeme te opasnosti su oružja za masovno uništenje, posljedice klimatskih promjena, gomilanje naoružanja, bolesti zavisnosti, duhovno rastrojstvo pojedinca i društva, mržnja… Pored tih, jedna od velikih opasnosti koja po razvoj društva može da ima katastrofalne posljedice je nejednakost.

Upravo je to tema maestralno urađenog djela „Kapital u XXI vijeku“, čiji je autor mladi francuski ekonomista i matematičar Toma Piketi.

Čitaj dalje

Dugoročne projekcije kretanja cijene nafte i zemnog gasa

Američka agencija za energetske informacije (EIA – The U.S. Energy Information Administration, web stranica: www.eia.gov) je nezavisna agencija u sastavu Federalnog statističkog sistema SAD. U organizacionom smislu, EIA je dio Odeljenja za energetiku SAD. Zadužena je za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija o energiji. Čitaj dalje

P	U	S	Č	P	S	N
« okt				dec »
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30