Peti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kamatna stopa na javni dug, II dio”

Nastavak prethodog posta

Do 2010. godine ogromna razlika u prinosima bi se mogla objasniti visokim deficitom španskog tekućeg računa, ali od 2012. godine španska privreda značajno poboljšava svoj položaj u međunarodnoj podijeli rada (u spoljnoj trgovini, primjedba Bife.ba).Razlika se ne može objasniti niti veličinom relativne tražnje za finansiranjem deficita (veličinom javnog duga, primjedba Bife.ba), jer su ove varijable približno jednake, ili čak i lošije u slučaju Britanije. Španija je dugo vremena imala manji BJD (bruto javni dug u odnosu na bruto domaći proizvod) od Britanije, a u 2012. godini kada je razlika u prinosu/kamatnoj stopi na javni  dug  348 bp. Španija ima manji BJD (vidjeti grafikon). Neto pozajmljivanje (neto pozajmljivanje generalne vlade/NPGV, primjedba Bife.ba) španske i britanske vlade je gotovo identično. Ogromna razlika u ključnoj kamatnoj stopi (prinos na desetogodišnje obveznice državnog trezora), uprkos odsustvu nadmoći britanskih u odnosu na španske makrovarijable (britanske u odnosu na špansku ekonomiju, primjedba Bife.ba), prouzrokovana je pretežno monetarnim režimom (monetarnom politikom, primjedba Bife.ba) u kojem djeluje tržište javnog duga Velike Britanije i Španije.

Španija nema centralnu banku. ECB (Evropska centralna banka) je nadnacionalna emisiona banka formirana za eurozonu, a ne za Španiju. Ne postoji obaveza ECB da kupuje “španski dug”, niti da pomaže konsolidaciju španskih javnih finansija (kada je ECB preuzela na sebe “obavezu” da kupuje obveznice javnog duga zemalja  zone eura razlika u kamatnim stopama na obveznice Španije i Velike Britanije se počela ubrzano smanjivati, primjedba Bife.ba). Ako ECB odluči da kupi obveznice državnog trezora neke od zemalja zone eura, ona to može učiniti samo na sekundarnom, a nikako na primarnom dijelu tržišta. Britanska monetarna politika je potpuna drugačija, jer ona ima svoju, nacionalnu, emisionu banku, koja može da finansira budžetski deficit, a može i da pomogne privredi kroz depresijaciju valute (smanjenje vrijednosti  funte radi podsticanja izvoza i destimulisanja uvoza, primjedba Bife.ba). Koordinacija monetarne i fiskalne politike i zakonska obaveza monetizacije budžetskog deficita (kreditiranje države od strane centralne banke, primjedba Bife.ba), stvaraju siguran, institucionalni, izvor tražnje za državnim dugom, što značajno obara cijenu britanskog javnog duga u odnosu na javni dug Španije, uprkos približnoj jednakosti nekih [1] od makroekonomskih determinanata javnog duga.

Uvođenje KEB-a bi moglo smanjiti cijenu javnog duga BiH (kamatnu  stopu po kojoj se BiH finansira, primjedba Bife.ba) i relativno umanjiti pritisak na rashodnu stranu budžeta javnih sektora.

[1] Stopa nezaposlenosti u Španiji je iznad one u Britaniji. Međutim velika  nezaposlenost može biti izvor rasta, zbog  velike razlike između potencijalnog i aktuelnog BDP.

*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

error