Sedmi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kompletiranje zaštitne mreže”

Nastavak prethodnog posta

Zbog izuzetnog značaja bankarskog sektora, karakteristike bankarskih poslova koji su „tuđi poslovi“ (u pasivi banaka su pretežno pozajmljeni izvori finansiranja(depoziti i štedni ulozi, primjedba  Bife.ba)), izuzetno jake eksterne ekonomije (pozitivan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) i eksterne disekonomije (negativan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) koja je vezana za bankarsko poslovanje, oko bankarskog sektora se formira zaštitna mreža (eng. safety net). Prvi dio zaštitne mreže je nadzor nad poslovanjem banaka ─ bankarska supervizija. Ona je u BiH instalirana tokom i poslije 1999. godine, i u međuvremenu mjenjana, popravljana i kvarena. Drugi dio zaštitne mreže je osiguranje ili zaštita depozita komercijalnih banaka, koji je takođe doživio regresiju [1]. Njegova glavna karakteristika je fiksna premija za osiguranje depozita od 0,3%, koja nije pomjerana od uvođenja zaštite depozita (premija za osiguranje depozita u 2019.godini je 0,26% (SG BiH br. 34/18), primjedba Bife.ba), za razliku od osigurane sume koja je nekoliko puta povećavana[2]. Treći, završni, dio zaštitne mreže oko bankarskog sektora je KEB (kredit emisione banke), a to je ujedno i jedna od glavnih funkcija emisione banke, označena kao kreditor u krajnjoj nuždi, ili institucija posljednjeg utočišta (eng. lender of last resort, LOLR).

Ova funkcija emisione banke je komplementarna sa preostala dva segmenta zaštitne mreže. Kada je banka u sistemu nelikvidna (ne može izmiriti dospjele obaveze, primjedba Bife.ba), a solventna (gubitak manji od kapitala) kredit emisione banke pomaže ponovnoj restauraciji likvidnosti, dok se čeka obnavljanje redovnih novčanih tokova. Drugačija je funkcija KEB-a u slučaju istovremene nelikvidnosti i nesolventnosti banke; tada KEB služi za premoštavanje djela nelikvidnosti, drugi dio nelikvidnosti direktno ili indirektno pokriva osiguranje depozita, a bankarska supervizija i/ili ministarstvo finansija traga za potencijalnim kupcem banke. Bez KEB-a, a sa osiguranjem depozita i bankarskom supervizijom, finansijska stabilnost (pod finansijskom/bankarskom stabilnošću se podrazumjeva stanje u kojem banke bez problema izvršavaju svoje osnovne funkcije, davanje kredita i prikupljanje depozita, primjedba Bife.ba) stoji ispod svojih potencijala. Bez KEB-a zaštitna mreža nije kompletna i ona funkcioniše na suboptimalnom nivou. Uvođenje KEB-a bi imalo i indirektne pozitivne efekte na stepen kvaliteta zaštitne mreže, jer novi zaštitni sloj, označava smanjenje rizika ulaganja u banke i neminovno, ali postepeno, smanjenjuje cijene svih bankarskih pasiva (kamatnih stopa na depozite i štedne uloge, primjedba Bife.ba). Taj proces pod pretpostavkom ceteris paribus (sve ostalo jednako) bi trebao dovesti do smanjenja cijene kredita (kamatnih stopa na kredite, primjedba Bife.ba), a u izuzetno optimističkom scenariu i do sužavanja kamatnog raspona (razlika između kamatnih stopa na kredite i kamatnih stopa na depozite, primjedba Bife.ba), što bi smanjilo troškove finansijskog posredovanja.

*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

[1]  Slabljanje kvaliteta zaštitne mreže će biti tema drugih istraživanja.

[2] U radu nećemo istraživati opravdanost ovog povećanja, iako je naša preliminarna ocijena da povećanje osigurane sume nema ekonomsko opravdanje i da pored toga, paradoksalno, predstavlja varijablu koja smanjuje, a ne povećava stabilnost finansijskog sistema.

error