Kome je “kriva” kriva prinosa?

Do  2011. godine  Republika Srpska se na domaćem tržištu  pretežno zaduživala uzimajući  kredite od banaka.  A od 2011. godine se  počinje zaduživati na bh finansijskom tržištu (preko Banjalučke berze/BLSE ) na rok do  godinu  dana  (trezorski  zapisi) ili na rok iznad godinu dana  (obveznice).  Za Republiku Srpsku između trezorskih zapisa i obveznica sa jedne strane i  kredita  sa druge  strane  nema neke suštinske  razlike … sve su to različite forme javnog duga. Kupac trezorskog zapisa/obveznice  Republike Srpske može prodati trezorski zapis/obveznicu prije dospjeća i na taj način transformisati potraživanje u novac. To je osnovna razlika između zaduživanja na  finansijskom i  banakarskom  tržištu (kredit).

Tržište  javnog duga Republike Srpske  je sa aspekta prinosa doživjelo ogroman pozitivan preobražaj (vidjeti grafikon). Nekada (2014.g.) su prinosi  na javni  dug Srpske bili izuzetno  visoki,   što  znači da je  kamatna  stopa na javni  dug  Srpske bila  visoka (pojam  prinos i pojam kamatna stopa nemaju jednaku sadržinu, ali se mogu koristiti kao približni  sinonimi). Srpska je nekada imala  vrlo visoke troškove  finansiranja javnog duga (visoke kamatne stope), a sada (11.3.2019.)  su ti troškovi značajno niži, ali u poređenu sa Njemačkom još su uvijek visoki. Npr. kamatna stopa na 4 godine koju plaća Srpska je  za 3,6 procentna poena viša od one u Njemačkoj.

Kriva prinosa pokazuje kolika kamatna stopa se  plaća na dugove različite ročnosti. Što dug kasnije dospijeva kamatna stopa bi trebala biti viša isto kao i  kod  bankarskog kredita. Tržište javnog duga  Republike Srpske nije razvijeno (npr. Srpska je imala svega 3 direktne emisije desetogodišnjih obveznica na BLSE), pa je predstavljena kriva  prinosa (proizvod BLSE) više teorijska konstrukcija nego empirijski  verifikovana činjenica za razliku od njemačke krive  prinosa.

Ipak i takva teorijska  kriva  prinosa pokazuje značajno  smanjenje troškova finansiranja javnog duga Republike Srpske.

Ako kamatna stopa pada,  da li to znači da je  rizik finansiranja Republike Srpske smanjen?  Apsolutno ne !!!  Kamatne  stope na javni  dug  Srpske su smanjene zato što Evropska centralna banka/ECB u zadnjih  10 godina vodi  izuzetno  ekspanzivnu ekonomsku politiku – povećava ponudu  novca i smanjuje  kamatne stope. Blagodareći  takvoj monetarnoj  politici ECB  Srpska se finansirala po  nižim kamatnim stopa, a ne zbog poboljšanja u našem ekonomskom sistemu  – ove činjenice treba biti svjestan.

Era ultra niskih  evropskih i svjetskih  kamatnih stopa prolazi.

Neke zemlje su upale u “dužničku klopku” – povećale su nivo duga, jer je novac bio jeftina roba. Dodatno se zadužio ne samo javni već i privatni sektor (stanovništvo i preduzeća)

Izlazak  iz  “dužničke klopke” pod pretpostavkom da je moguć, će biti težak, dugotrajan i mukotrpan.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

 

error