Neiskorišten finansijski resurs

Od decembra 2018. godine, u zadnja četiri mjeseca, Federacija Bosne Hercegovine je izvršila  jednu emisiju petogodišnjih obveznica, a tokom 2019.g. zasada nijednu. Emisija (20 miliona KM) je  prodata po do sada najnižoj kamatnoj stopi (precizniji naziv je stopa prinosa do dospjeća) od 0,91% (vidjeti grafikon), a i prethodna emisija petogodišnjih  obveznica (decembar 2017.g.)  je prodata po, za to vrijeme, rekordno niskoj kamatnoj  stopi od  1,2%.

Od početka 2019. godine Republika Srpska je na BLSE emitovala dvije emisije petogodišnjih  obveznica i zadužila se za oko 75 miliona KM. Iako kamatna stopa pada ona je još uvijek značajno viša od one na javni dug Federacije BiH. Kamatna stopa u zadnjoj srpskoj emisiji (2,2%) je oko dva ipo puta viša  od kamatne stope na zadnju emisiju petogodišnjih obveznica FBiH (0,91%). Ovolika razlika koja se u bankarskoj struci mjeri u bazičnim poenima (100 b.p. je jedan procentni poen)  i koja iznosi 129 b.p. (2,2%-0,91%) bi trebala izazvati veliku zabrinutost u Ministarstvu finansija Republike Srpske/MinFin jer ona izlaže Srpsku većim troškovima finansiranja unutrašnjeg duga u odnosu na Federaciju, a i pokazatelj je većeg rizika finansiranja.

Preko razlike u kamatnoj stopi investitori poručuju da očekuju veće finansijske probleme u poslovanju sa Srpskom, nego sa Federacijom. Razlika u kamatnim stopama je jednim djelom posljedica razlike u visini ukupnog duga. Ako MinFin želi smanjiti kamatnu stopu treba smanjiti ukupni dug (u % BDP)  i približiti ga Federalnom , ali to je vrlo lako reći, a vrlo teško učiniti, jer smanjenje javnog duga vodi ka smanjenju javne  potrošnje i padu ekonomske aktivnosti (pod uslovom da je sve ostalo jednako). U dugom roku ovo bi ipak trebala biti strategija upravljanja javnim dugom Srpske, ako bh skupština ne odluči da CBBiH može kreditirati domaća pravna lica.

U međuvremenu, u narednih godinu dana, Srpska bi se trebala zaputiti u  Sarajevo, na Sarajevsku berzu/SASE  i provjeriti koliku kamatnu stopu nudi Srpskoj taj segmenat bh finansijskog tržišta. Ako su kupci srpskih obveznica na Banjalučkoj berzi/BLSE  pretežno iste one banke koje daju kredite javnim preduzećima u Srpskoj, onda srpski unutrašnji dug pretežno finansiraju banke sa sjedištem u Srpskoj sa rjetkim i marginalnim izuzecima (npr. Raiffeisen bank d.d Sarajevo) pa tako ostaje neiskorištena opcija zaduživanja na SASE.

Banke sa sjedištem u FBiH pretežno “igraju” na SASE. Mjereno aktivom banaka sa sjedištem u Federaciji BiH SASE je značajno likvidnije tržište od BLSE. Aktiva samo dvije banke u FBiH,  Raiffeisen bank d.d Sarajevo i UniCredit Bank d.d. Mostar, je veća od aktive cijelog bankarskog sektora Republike Srpske tj. od aktive svih banaka koje imaju sjedište u Srpskoj.

Srpska na SASE može početi sa kratkoročnim emisijama male vrijednosti da bi testirala “novo” tržište. Ako kamatne stope na srpski dug na SASE budu povoljnije od onih na BLSE Srpske može nastaviti sa emisijama obveznica na SASE. Na taj način se postižu tri  cilja: 1) Niži troškovi finansiranja javnog duga, 2) Diverzifikacija izvora finansiranja javnog duga 3) Smanjenje pritiska na bankarski sektor Srpske da učestvuje u finansiranju javnog duga Srpske.

Eventualni gubitak “nacionalnog ponosa” ne bi trebao biti razlog da se Srpska ne zaputi u Sarajevo na SASE, a uvjek se može vratiti na BLSE ili istovremeno biti prisutna i na BLSE. Kolektivna sujeta, ako postoji, treba ustupiti mjesto ekonomskom pragmatizmu i finansijskom računu. Ako se Srpska mogla zadužiti na Bečkoj berzi, zašto se ne bi mogla zadužiti i na Sarajevskoj berzi?

Na berzama se promeću novac i finansijski  instrumenti, a ne teško mjerljive, subjektivne i neekonomske veličine poput nacionalnog ponosa i kolektivnih predrasuda.

Ako Srpska želi viši kvalitet upravljanja unutrašnjim dugom i niže kamatne stope na javni dug, umjesto dvosmjerne finansijske komunikacije BLSE – Srpska, treba pokušati sa trosmjernom … BLSE – Srpska – SASE.

SASE je finansijski resurs koji Republika Srpska još uvijek nije ni pokušala iskoristiti.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

error