Fifty-fifty

Kako podaci u statističkim uzorcima ispoljavaju tendenciju da se grupišu oko nekog centra, statistička nauka je bila prisiljena da izumi mnoštvo mjera centralne tendencije.

Npr. ako centralnu tendenciju/visinu u uzorku osoba određujemo djeljenjem zbira svih visina sa ukupnim brojem osoba to se zove aritmetička sredina ili prosjek. Ako se za mjeru centralne tendencije uzima visina osobe koja dijeli uzorak na dva jednaka dijela (50%:50%) to je medijana ili medijalna vrijednost. Kao mjere centralne tendencije postoje i modus (visina koja se najčešće javlja u uzorku), geometrijska sredina i harmonijska sredina.

Kada  u uzorku postoje ekstremne vrijednosti aritmetička sredina daje iskrivljenu sliku. Pri malom broju velikih vrijednosti u uzorku, npr. visokih osoba, stvara se iluziju da je prosječna osoba izuzetno visoka. Medijana u ovakvim okolnostima uvijek pokazuju niži rezulat/vrijednost. Kod medijane uvijek je pola elemenata (osoba) iz uzorka iza nje, a pola ispred nje, tj. vrijedi princip fifty-fifty. Aritmetička sredina ne garantuje takav rezultat.

U uzorku od tri osobe koji imaju visinu 160 cm, 175 cm i 240 cm (asimetrija u desno), medijana je 175 cm, a aritmetička sredina od 191,6 cm ((160+175+240)/3) je značajno viša od medijane, iako dvije od tri osobe imaju visinu ispod aritmetičke sredine.

Razlika između medijane i aritmetičke sredine u ekonomskoj struci se može ilustrovati na primjeru isplaćenih neto plata u Hrvatskoj (vidjeti grafikon). U Hrvatskoj neto plate na osnovu aritmetičke sredine, koja se naziva prosječnom neto platom je stalno viša od medijalne neto plata. Da bi se izbjegle bilo kakave nedoumice i pogrešna tumačenja hrvatska statistika daje podatke i o medijalnoj neto plati i o prosječnoj neto plati.

Od prošle godine i Statistički zavod Republike Srbije daje podatke o medijalnoj plati i u oktobru 2019. godine prosječne neto plate je za 29,2% veća od medijalne plate (53.698/41.547 dinara).

Šta konkretno znači kada je prosječna neto plata veća od medijalne neto plate i kakavo je statističko i ekonomsko tumačenje ove razlike?

Ako postoji ova vrsta razlike to je siguran znak, kao prvo da prosječna plata ne dijeli radnike u dva jednaka djela (fifty-fifty), a kako je prosječna neto plata veća od medijalne to opet, kao drugo, kazuje da više od 50% radnika ima manju neto platu od prosječne neto plate.

Što je razlika između prosječne i medijalne neto plaće veća, u korist prosječne neto plate, sve veći broj radnika ima platu ispod prosjeka, tj. ispod prosječne neto plate. Razlika se koristi i kao mjera nejednakosti u visini plata u ekonomskom sistemu.

Između nedavno zvanično saopštenog stava  da će prosječna neto plata u Srbiji biti 500 evra  i neizrečene ideje da medijalna neto plata treba biti 500 evra ogromna je razlika u visini i kvalitetu postavljenog cilja ekonomske politike. Do prosječne neto plate od 500 evra može se stići i ako se poveća broj radnika/osoba sa izuzetno visokim neto platama ili ako se povećaju već visoke neto plate.

Niti jedan od tri statistička zavoda u BiH još uvijek ne daje podatak o medijalnoj vrijednosti neto plate, a mogao bi jer je postupak izračunavanja medijane (sredine) vrlo jednostavan i brz, a podaci o neto platama su na dlanu.

BH statistika bi trebala razmisliti želi li poći putem srpske i hrvatske statistike, od kojih se ova zadnja u sve većoj mjeri ubrzano usaglašava sa metodologijama evropske statistike tj. Evrostata, a prati je i srpska statistika, iako Srbija  kao ni BiH nije član EU.

Ako donosioci bh ekonomskih politika, radnici, javno mnjenje i ekonomska struka žele saznati kolika je radnička središnja neto plata onda medijana (sredina) treba ugledati svjetlo dana u bh statističkim zavodima pri čemu, Hrvatska je to pokazala (i Srbija), aritmetička sredina/prosjek ne mora ići u penziju.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

error