Austrija zemlja teška

BDP predstavlja vrijednost finalnih proizvoda proizvedenih za godinu dana, a privredni uspjeh  najčešeće se mjeri upravo stopom rasta BDP-a. Što je stopa rasta realnog (očišćenog od inflacije) BDP-a veće to je jedna ekonomija uspješnija. Raspodjela BDP-a u ovakvom načinu razmišljanja nije bitna.

Na pitanje koliko BDP-a pripada zaposlenima (običnim i rukovodnim radnicima), koliko vlasnicima (bilo da se radi o pravnim licima ili fizičkim licima) opreme, mašina, objekata , koliko  državi po osnovu poreza na proizvode umanjenog za subvencije, a koliko se odnosi na trošenje/amortizaciju fiksnog kapitala (oprema, mašine,objekti) odgovor daje prikaz BDP-a po tzv.dohodovnoj metodi.

U raspodjeli BDP-a učestvuju radnici, vlasnici kapitala, država i fiksni kapital i svi oni vapaju “dajte meni što više”, svi oni traže rast svoga dijela BDP-a tj. svoga dohotka (vidjeti grafikon).

Kompenzacije zaposlenima obuhvataju pored neto plata i poreze i doprinose na neto plate. Mašine, oprema, objekti prenose na finalne proizvode jedan dio svoje vrijednosti iz godine u godinu tj. amortizuju se.    

I država uzima svoj dio dohotka kroz oporezivanje proizvoda od kojeg su odbijene subvencije/pomoć.

Kada se od BDP- a oduzmu ove tri kategorije (kompenzacije zaposlenima, potrošnja fiksnog kapitala i porez na proizvode umanjen za subvencije), dobije se neto operativni višak (koji se odnosi na privredu) i neto mješoviti dohodak (koji se odnosi na stanovništvo). Ovo zadnje je zapravo bruto dobit (ukupni prihodi – ukupni troškovi) vlasnika kapitala, koji u sebe uključuje porez na bruto dobit i neto tj. čistu dobit.

U prvoj godini uoči globalne ekonomsko-finansijske krize (2007.g) zaposleni  su od kolaču koji se zove BDP dobijali 45,1%, a vlasnici kapitala (mašina, opreme, objekata, zemlje) 26,6%. Kroz poreze na proizvode (umanjen za pomoć) država je uzimala sebi 12%, a udjel raubanja/trošenja/amortizacije fiksnog kapitala u BDP-u je bio 16,3% BDP-a.

Ako se BDP zamislimo kao jedan obični proizvod na polici jedne obične prodavnice (kako ga jednostavni ljudi koji imaju razvijenu logiku i zamišljaju) onda je struktura njegove cijene u 2007.g. bila 45,1% : 26,6% :  12% : 16,3%.

U krizi i nakon krize neke stvari su se promjenile i omjer je 48% : 21,8% : 12,2% : 18% (2018.g.).

Radnici su relativno posmatrano postali bogatiji, vlasnici kapitala (pravna i fizička lica) siromašniji, država oporezuje proizvode približno isti, a mašine/objekti/oprema se troše brže. Rast potrošnje fiksnog kapitala je mogao nastati i kroz porast  ulaganja u osnovna sredstva što je u BiH popularniji pojam za fiksni kapital. 

Tokom krize i poslije nje Austrija poveća dohodak zaposlenih radnika. Ta 2,9 procentna poena (48%-45,1%) u odnosu na BDP iz 2018.g. predstavljaju 11 miljardi evra.

Veće učešće potrošnje/amortizacije fiksnog kapitala znači i da će se stare mašine ranije zamjeniti novim mašinama. Nove mašine su produktivnije od starih, proizvode više proizvoda za isto vrijeme, što može doprinjeti daljem rastu austrijskog BDP-a i apsolutnom rastu dohotka radnika, vlasnika kapitala i države (porez je dohodak države).

Živa legenda eks YU rok scene Branimir Džoni Štulić je u jednoj svojoj pjesmi poručio: “Austrija zemlja teška, za hodače sivih cesta, klasni mir i takve trice ustajala žabokrečina … rekoh spasi bože osterreich”.

Lijepa poezija u 80-tim godinama prošlog vijeka i dobra poezija zauvijek, ali loša ekonomska analiza za period 2007-2018.

Austrija je u proteklih 10 godina sačuvala klasni mir, povećala dohodak svojih radnika i kroz ubrzano trošenje fiksnog kapitala (ili veća ulaganja u osnovna sredstva) stvorila uslove za rast i razvoj na mnogaja ljeta.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

 

error