Ispod nule

Od druge polovine 2011.god.  Federacija BiH se zadužuje na finansijskom tržištu BiH. Umjesto da uzima kredite kod komercijalnih banaka  FBiH emituje hartije  od vrijednosti različitog dospijeća na Sarajevskoj berzi (SASE). I kredit i emitovana hartija od vrijednosti predstavljaju javni dug FBiH i na oba načina FBiH prikuplja novčana sredstva za finansiranje javnih rashoda.

Kada se FBiH zadužuje na rok do godinu dana ona emituje trezorske zapise, a svako zaduživanje  iznad godinu dana predstavlja emisiju obveznica.

Ova  podjela do godinu dana ─ trezorski zapis, iznad godinu dana ─ obaveznica, važi u cijelom svijetu.

FBiH se zadužuje najkraće na  rok od 3 mjeseca,  najduže na 10 godina, a najviše je emisija koje dospijevaju za 6 i 9 mjeseci.  

Na tržištu devetomjesečnih trezorskih zapisa se  “u posljednje vrijeme” dešavaju vrlo zanimljive  “stvari” koje je poželjno ukratko predstaviti i opisati (vidjeti grafikon), a kasnije možda i objasniti i obrazložiti .

Prvi  put (2013.god.) FBiH se na SASE zadužila na rok od 9 mjeseci po kamatnoj stopi od 1,4%, što znači da je neko  (investicioni fond, banka, osiguravajuće društvo, fizička lica) pristao da kreditira FBiH po kamatnoj stopi od 1,4% na godišnjem nivou i da zaradi upravo toliko. 

Sve do 2015.god. kamatne stope na devetomjesečne  emisije trezorskih zapisa FBiH su pozitivne, a od 2016.god. (oktobar) postaju negativne i od tada su ili oko nule ili ispod nule.

Sa protekom vremena kamatne stope su sve negativnije. Prva negativna kamatna stopa je  0,017% , zadnja čak  -0,195%  (znači skoro -0,2%).

Do sada je bilo 5 emisija sa negativnom kamatnom  stopom.

Šta znači ova negativna kamatna stopa za FBiH, a šta za investitore koji pozajmljuju novac  Federaciji BiH?

Ako FBiH pozajmljuje novac po negativnoj kamatnoj stopi onda takva kamata za nju nije trošak već prihod   ─  uzajmljujući novac FBiH zarađuje. 

Investitor ─ strana koja pozajmljuje novac Federaciji BiH po negativnoj  kamatnoj  stopi ─ na plasirani novac ne samo da ne zarađuje kamatu, već ima gubitak tj. trošak.

Investitor finansira FBiH i umjesto da zarađuje novac/kamatu on gubi jedan dio glavnice jer je kamatna stopa negativna.

Ako  FBiH pozajmi na 12 mjeseci 100 miliona KM po kamatnoj stopi od -0,2%, investitor koji pozajmljuje novac Federaciji BiH će nakon 12 mjeseci dobiti natrag od FBiH 99.8 miliona KM, odnosno 200.000 KM glavnice manje, jer je upravo to iznos negativne kamate (100 miliona KM *-0,2% = – 200.000 KM).

Nešto slično se dešava u Švajcarskoj, Njemačkoj i Danskoj. I ovim državama investitori plaćaju da bi došli u priliku da im posude novac.

Ali pošto se Federacija BiH po kvalitetu ekonomije ne može porediti sa  Njemačkom/Švajcarskom/Danskom čini se kao da je negativnu kamatnu stopu u BiH, na posuđivanje novca Federaciji BiH, vrlo teško objasniti?

U nekom od narednih tekstova ću “pokušati” objasniti ovaj “nelogični fenomen”, koji je promakao našoj javnosti, ali i dijelu ekonomista i bankara.

Nebojša  Balaban*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju jedino i samo autoru. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.

error