Stara škola

Investicije tj. ulaganja su drugo ime za nabavku, kupovinu, izgradnju osnovnih/stalnih sredstava.

Ulaganje u osnovna sredstva = ekonomski razvoj.

Recimo da Bosna i Hercegovina ili neki od entiteta, želi saznati u kojoj mjeri domaće banke finansiraju  investicinu aktivnost u javnim preduzećima i kakva je dinamika tih investicija u odnosu na kredite za obrtna sredstva i likvidnost.

Država/entitet želi dobiti informaciju kakav je odnos javnih preduzeća i banaka prema privrednom razvoju.

Državi Bosni, Srpskoj i Federaciji su potrebni sati, dani i nedjelje da bi došla do ovih podataka u zadnjih npr. 10 godine po mjesecima, ako uopšte mogu do njih i doći.

Ako bi država/entitet poželjela/poželio uporediti nivo i dinamiku ulaganja u osnovna sredstva iz kreditnih sredstava u  privatni i javni sektor ni to nije u stanju da uradi, jer zvanična/javna statistika ne sakuplja podatke o namjenskoj strukturi kredita u privatnom sektoru.

Statistiku o namjenskoj strukturi kredita, za obrtna i stalna sredstva/investicije, vodi u manjoj  ili većoj mjeri svaka bh banka, ali za svoje poslovne potrebe, a ne radi javnih potreba i interesa.

U Srbiji je  odnos prema ovoj statistici potpuno drugačiji, jer je Srbija zemlja koja vodi mnogo aktivniju razvojnu ekonomsku politiku od Bosne i Hercegovine (vidjeti grafikon).

Srpske banke su obavezne da vode statistiku o namjenskoj strukturi kredita, jer su to informacije koje su srpskoj vladi potrebne za analizu, usmjeravanje i korigovanje pravca ekonomskog razvoja.

I sasvim površan pogled na ovu statistiku prezentovanu u grafičkoj formi  daje puno korisnih informacija.

Od polovine 2016.g. do kraja 2018. g. krediti za  obrtna sredstva se smanjuju.

U  2017.g. i 2018.g. kreditiranje investicija u javnom sektoru se ne mjenja.

Od kraja 2018.  g. srpske banke naglo počinju povećavati svoje kredite za finansiranje stalnih sredstava u javnim preduzećima.

Udjel kredita za investicije/stalna sredstva u ukupnim kreditima za obrtna i osnovna sredstva je značajno porastao. 

Ovo  su sve jednostavne i očigledne informacije za kojima bh donosioci ekonomskih odluka mogu samo da čeznu, a do istovjetnih informacija za privatna bh preduzeća mogu doći samo u snovima. 

U Srbije se namjenska struktura kredita ne iscrpljuje na obrtnim i osnovnim  sredstvima, jer srpska država želi najširu moguću informaciju o namjeni upotrebe kredita.

Država Srbija na ovaj način indirektno priznaje staru istinu da je kredit javno dobro, a svaka banka, makar i 100% privatna, ustanova od javnog interesa.

Stara istina o kredit kao javnom dobru traži staru školu ekonomske misli koja zahtjeva informaciju/statistiku  o namjeni korištenja kredita.

Stare istine i  stare škole su u Bosni zaboravljene?

 Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.