Četiri godine samoće

Ekonomija je društvena nauka.  Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih  nauka, pa samim tim i od ekonomije.  U medicini su  npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje

Izlazna strategija ili “lako unutra, a teško napolje”

Američka centralna banka – FED, već godinama vodi restriktivnu monetarnu politiku. Restriktivna monetarna politika predstavlja  rast referentnih kamatnih stopa centralne banke, jer to povećava kamatne stope banaka.  Za skupljim kreditima manja je tražnja. Čitaj dalje

Sedmi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kompletiranje zaštitne mreže”

Nastavak prethodnog posta

Zbog izuzetnog značaja bankarskog sektora, karakteristike bankarskih poslova koji su „tuđi poslovi“ (u pasivi banaka su pretežno pozajmljeni izvori finansiranja(depoziti i štedni ulozi, primjedba  Bife.ba)), izuzetno jake eksterne ekonomije (pozitivan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) i eksterne disekonomije (negativan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) koja je vezana za bankarsko poslovanje, oko bankarskog sektora se formira zaštitna mreža (eng. safety net). Čitaj dalje

Šesti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kreditni rast i kreditni slom, I dio”

Bankarski, indirektni model finansiranja privrede (u metodologiji CBBiH/MMF privreda je označena kao nefinansijska privatna preduzeća), na domaćem tržištu nema takmaca u nebankarskim finansijskim institucijama (osiguravajaća društva, mikrokreditne organizacije) niti u direktnim oblicima finansiranja privrede. Aktiva banaka u BiH je 84% ukupne aktive be-ha finansijskog sektora (XII 2012. godine)[1]. Promet na domaćim berzama, BLSE i SASE, je izuzetno nizak, i u odnosu na tržišnu kapitalizaciju berzi (eng. turnover ratio) iznosi (XII 2013) svega 0,014 i 0,011 respektivno (prometuje se svega 1,4% i 1,1% tržišne kapitalizacije). Čitaj dalje

Peti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kamatna stopa na javni dug, II dio”

Nastavak prethodog posta

Do 2010. godine ogromna razlika u prinosima bi se mogla objasniti visokim deficitom španskog tekućeg računa, ali od 2012. godine španska privreda značajno poboljšava svoj položaj u međunarodnoj podijeli rada (u spoljnoj trgovini, primjedba Bife.ba). Čitaj dalje

Treći razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Referentna kamatna stopa”

Referentna kamatna stopa (u daljem tekstu reks) je uvijek neka  kamatna stopa nacionalne centralne banke, sa višestrukom ulogom i značajem, zavisno od vrste aktive/pasive na koju se primjenjuje. U našem neposrednom okruženju emisione banke (Narodna banka Hrvatske i Narodna banka Srbije) imaju kreditnu funkciju i spektar kamatnih stopa sa kojim utiču na ponudu i tražnju za novcem. Čitaj dalje

Drugi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Selektivna kreditna politika”

U bankarskim sistemima isključivo je komercijalnim (i investicionim) bankama povjerena uloga finansiranja privrede, što ne znači da i emisiona banka (centralna banka, primjedba Bife) ne može direktno finansirati privredne subjekte. U okviru masovnih intervencija na finansijskom tržištu FED (emisiona banka SAD-e) je direktno, zaobilazeći banke, finansirao privredu i/ili nebankarske finansijske institucije. Čitaj dalje

Uvod u postove o kreditu emisione banke

Tokom januara u Bife-u će biti predstavljen stručni članak “Kredit  emisione banke”. Čitaj dalje

Bura u čaši vode

Davno je rečeno, a i dokazano, da je jedino u novinarstvu loša vijest dobra vijest, jer loša vijest prodaje novine. Zašto prosiječnog čovijeka više privlači loša nego dobra vijest, to bi trebali znati  psiholozi. Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (treći dio)

Nastavak prethodnog posta …

Analiza se može dalje dograditi sa uzimanjem u obzir pariteta kupovne moći (PPP), (koji je za neke grupe roba i usluga ima smisla , ali za veliki broj su minorne razlike u cijenama – osnovni prehrambeni proizvodi, automobili, IT oprema itd.). Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (drugi dio)

Nastavak prethodnog posta …

Međutim, pokazatelji o međugodišnjem rastu vrlo malo govore o veličini ekonomije i njenom relativnom zaostajanju u odnosu na druge ekonomije. Za tu perspektivu je neophodnu uporediti apsolutne veličine (nivoe BDPa), koje odslikavaju različite nivo razvijenosti i upitati se da li postoji proces konvergencije. Čitaj dalje

BDP analiza: I veličina je važna … (prvi dio)

Većina ekonomskih diskusija i komparacija počinje (a previše često završava) sa osvrtom na stope rasta realnog BDP.  Ove stope rasta nesumnjivo daju relativno jednostavan uvid u generalna ekonomska kretanja (i konjunkturu), te mogu poslužiti za ocjenu makroekonomskog učinka i laku, direktnu uporedbu sa drugim ekonomijama. Međutim, često previđamo da je taj uvid vrlo varljiv i površan, a ponekada čak navodi na pogrešne zaključke i proizvodi lažni utisak o (ne)uspješnosti ekonomskih politika. Čitaj Dalje

Uvod u postove o bosanskohercegovačkom bruto domaćem proizvodu

Bruto domaći proizvod je najvažniji makroekonomski agregat. Preko njegove ukupne vrijednosti, stope rasta, vrijednosti po glavi stanovnika se mjeri  uspješnost jednog ekonomskog sistema, u odnosu na ostale ekonomske sisteme.

Članak  će biti objavljen u četiri  dijela, u razmacima od po tri dana. Da bi se ova tema koja je od velikog značaja za našu ekonomiju urezala u pamćenje čitalaca i naše  javnosti svaki dio će sadržavati jedan grafikon  i pripadajući dio teksta.  Za čitaoce koji su nestrpljivi i žele  odmah da pročitaju cijeli članak odmah smo obezbijedili  punu verziju članka.

Nemoguć ali poučan scenario – vrednovanje akcija Telekoma Srpske a.d. Banja Luka

Sama po sebi odnos tržišne cijene akcije i  njene knjigovodstvene vrijednosti tj. PB (eng. price to book value)  ne mora značiti ništa,  ali ipak može  značiti mnogo toga. Čitaj dalje