Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje
Kategorija: Central Bank of Bosnia and Herzegovina/Centralna banka BiH
Jedna mala razlika između ECB i FED-a
I Evropska centralna banka (ECB) kao i Centralna banka SAD (FED) su vodile nekonvencionalnu tj. neuobičajenu monetarnu politiku. Nekonvencionalnost monetarne politike se ogleda u vrlo niskim referentnim kamatnim stopama koje su ili bile 0% (FED) ili su još uvijek 0% (ECB). Čitaj dalje
Kraj kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke
Kraj 2018. godine istovremeno predstavlja i kraj izuzetno ekspanzivne monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), monetarne politike koja je uzrokovana globalnom ekonomsko-finansijskom krizom, ali i krizom javnog duga u pojedinim zemljama zone evra.
Ova vrsta monetarne politike se sprovodila između ostalog kroz tzv. program kupovine aktive (eng. asset purchase programme/APP), tj. kreditiranje rezidenata zone evra (pravnih lica sa sjedištem u zoni eura) kupovinom obveznica korporativnog sektora (privreda i finansijske institucije), ali i državnih/vladinih obveznica. Čitaj dalje
Sedmi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kompletiranje zaštitne mreže”
Zbog izuzetnog značaja bankarskog sektora, karakteristike bankarskih poslova koji su „tuđi poslovi“ (u pasivi banaka su pretežno pozajmljeni izvori finansiranja(depoziti i štedni ulozi, primjedba Bife.ba)), izuzetno jake eksterne ekonomije (pozitivan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) i eksterne disekonomije (negativan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) koja je vezana za bankarsko poslovanje, oko bankarskog sektora se formira zaštitna mreža (eng. safety net). Čitaj dalje
Šesti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kreditni rast i kreditni slom, II dio”
Nastavak prethodnog posta
Kreditni slom se odrazio na rast loših kredita (u daljem tekstu LK), zbog jake međuzavisnosti (negativna korelacija) između stope rasta kredita i kvaliteta kreditnog portfolia. (vidjeti grafikon). U periodu od 14 godina (2001 – 2013. godine) ove dvije varijable pokazuju izuzetno visok stepen usaglašenog inverznog kretanja, sa padom stope rasta kredita LK se povećavaju (vrijedi i obratno, što banke daju više kredita manje je loših kredita u ukupnom kreditima, primjedba Bife.ba). Ova vrsta međuzavisnosti se ne može prihvatiti kao zakonitost, tj. kao veza opšteg i univerzalnog karaktera, ali važi u bankarskom sektoru BiH (u daljem tekstu BSBiH). Čitaj dalje