Kečap

Većina radnika kada je riječ  o mjerenju ekonomskih pojava najbolje razumije promjene koje su izražene na godišnjem nivou. Npr. za koliko su porasli troškovi života u odnosu na prethodnu godinu, kolika je godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje,  za koliko je porasla poljoprivredna proizvodnja u tekućoj godini u odnosu na prethodnu godinu, koliko je godišnja inflacija, koliko metara rakije smo ispekli više u odnosu na prošlu  godinu itd. Čitaj dalje

error

Tranzicija&Prelaz

Imenica “tranzicija” se rijetko prevodi na srpski jezik, jer se odomaćila. Upotreba stranih ili tuđih riječi je jedna krajnje zanimljiva  odlika vremena u  kojem živimo i  novogovora koji upotrebljavamo. U ekonomiji se pojmom tranzicija označava prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Čitaj dalje

error

Sloboda izbora

Glavni cilj novčane/monetarne politike Evropske centralne banke (ECB) je stopa inflacije tj. stopa rasta potrošačkih cijena. Cilj ECB je inflacija na godišnjem nivou od blizu ali ispod 2% (eng. close but below 2%), i to u srednjem roku. Cilj je usvojen 1998.g., a preciziran 2003.g. od strane Upravnog vijeća ECB. Ova inflacija se zove ciljana inflacija, a ova vrste novčane politike se zove ciljanje inflacije ili inflaciono targetiranje (eng. target – cilj). Zašto ECB „ganja“ rast cijena/inflaciju od 2% i kako to čini? Čitaj dalje

error

Upozorenje sa bauštele

Pored kreditne aktivnosti vodeći pokazatelj promjene u privrednim aktivnostima je, u širem smislu, građevinska aktivnost. Amerikanci su promjene u građevinarstvu suzili na izdavanje građevinskih dozvola. Pojednostavljeno, ako dođe do naglog pada broja izdatih dozvola (uz pogoršanje u nekim od ostalih vodećih pokazatelja promjena u poslovnom ciklusu), u narednih 9 mjeseci se može očekivati da će američka ekonomija ući u recesiju.
Čitaj dalje

error

Javnost rada javnog sektora

Javni dug je jedna od najznačajnijih  makrovarijabli, pored stope nezaposlenosti, inflacije, salda  tekućeg računa i BDP-a (stope rasta  i per capita). Ako država duguje  rezidentima (stanovnicima zemlje) govorimo o unutrašnjem dugu.  Dug prema stranicima (nerezidentima) je spoljni dug.  Zbir spoljnog i unutrašnjeg duga daje ukupni dug. Čitaj dalje

error