Kraj kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke

Kraj 2018.  godine  istovremeno predstavlja  i kraj izuzetno  ekspanzivne monetarne politike  Evropske  centralne banke  (ECB), monetarne politike koja je uzrokovana  globalnom ekonomsko-finansijskom  krizom, ali i krizom  javnog duga u pojedinim zemljama  zone evra.

Ova vrsta monetarne  politike se sprovodila između ostalog kroz  tzv. program  kupovine aktive (eng. asset purchase programme/APP),  tj.  kreditiranje rezidenata zone  evra (pravnih lica sa sjedištem  u zoni  eura) kupovinom obveznica korporativnog sektora (privreda  i  finansijske institucije), ali i državnih/vladinih obveznica. Čitaj dalje

Sedmi razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kompletiranje zaštitne mreže”

Nastavak prethodnog posta

Zbog izuzetnog značaja bankarskog sektora, karakteristike bankarskih poslova koji su „tuđi poslovi“ (u pasivi banaka su pretežno pozajmljeni izvori finansiranja(depoziti i štedni ulozi, primjedba  Bife.ba)), izuzetno jake eksterne ekonomije (pozitivan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) i eksterne disekonomije (negativan uticaj banaka na okruženje, primjedba Bife.ba) koja je vezana za bankarsko poslovanje, oko bankarskog sektora se formira zaštitna mreža (eng. safety net). Čitaj dalje

Šesti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kreditni rast i kreditni slom, II dio”

Nastavak prethodnog posta

Kreditni slom se odrazio na rast loših kredita (u daljem tekstu LK), zbog jake međuzavisnosti (negativna korelacija) između stope rasta kredita i kvaliteta kreditnog portfolia. (vidjeti grafikon). U periodu od 14 godina (2001 – 2013. godine) ove dvije varijable pokazuju izuzetno visok stepen usaglašenog inverznog kretanja, sa padom stope rasta kredita LK se povećavaju (vrijedi i obratno, što banke daju više  kredita manje je loših kredita u ukupnom kreditima, primjedba Bife.ba). Ova vrsta međuzavisnosti se ne može prihvatiti kao zakonitost, tj. kao veza opšteg i univerzalnog karaktera, ali važi u bankarskom sektoru BiH (u daljem tekstu BSBiH). Čitaj dalje

Šesti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kreditni rast i kreditni slom, I dio”

Bankarski, indirektni model finansiranja privrede (u metodologiji CBBiH/MMF privreda je označena kao nefinansijska privatna preduzeća), na domaćem tržištu nema takmaca u nebankarskim finansijskim institucijama (osiguravajaća društva, mikrokreditne organizacije) niti u direktnim oblicima finansiranja privrede. Aktiva banaka u BiH je 84% ukupne aktive be-ha finansijskog sektora (XII 2012. godine)[1]. Promet na domaćim berzama, BLSE i SASE, je izuzetno nizak, i u odnosu na tržišnu kapitalizaciju berzi (eng. turnover ratio) iznosi (XII 2013) svega 0,014 i 0,011 respektivno (prometuje se svega 1,4% i 1,1% tržišne kapitalizacije). Čitaj dalje

Peti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kamatna stopa na javni dug, II dio”

Nastavak prethodog posta

Do 2010. godine ogromna razlika u prinosima bi se mogla objasniti visokim deficitom španskog tekućeg računa, ali od 2012. godine španska privreda značajno poboljšava svoj položaj u međunarodnoj podijeli rada (u spoljnoj trgovini, primjedba Bife.ba). Čitaj dalje

Peti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Kamatna stopa na javni dug, I dio”

Domaće bankarsko i finansijsko tržište nije u potpunosti efikasno (vidjeti tabelu), ali ipak teži da postane efikasno, u čemu bi mu mogao pomoći kredit emisione banke (KEB). Čitaj dalje

Četvrti razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Efekat istiskivanja”

U čisto teorijskom smislu efekat istiskivanja (eng. crowding out effect) se odnosi na istiskivanje privatnog sektora sa finansijskog tržišta u uslovima ekspanzivne fiskalne politike od strane javnog sektora. Privatni sektor su  privreda i/ili stanovništvo, a do istiskivanja dolazi kada država puno troši (ekspanzivna fiskalna politika) i zadužuje se kod banaka, koje zbog toga daju manje kredita ostalim, privatnim, sektorima. Čitaj dalje

Treći razlog za uvođenje kredita emisione banke: “Referentna kamatna stopa”

Referentna kamatna stopa (u daljem tekstu reks) je uvijek neka  kamatna stopa nacionalne centralne banke, sa višestrukom ulogom i značajem, zavisno od vrste aktive/pasive na koju se primjenjuje. U našem neposrednom okruženju emisione banke (Narodna banka Hrvatske i Narodna banka Srbije) imaju kreditnu funkciju i spektar kamatnih stopa sa kojim utiču na ponudu i tražnju za novcem. Čitaj dalje

Bura u čaši vode

Davno je rečeno, a i dokazano, da je jedino u novinarstvu loša vijest dobra vijest, jer loša vijest prodaje novine. Zašto prosiječnog čovijeka više privlači loša nego dobra vijest, to bi trebali znati  psiholozi. Čitaj dalje

Nemoguć ali poučan scenario – vrednovanje akcija Telekoma Srpske a.d. Banja Luka

Sama po sebi odnos tržišne cijene akcije i  njene knjigovodstvene vrijednosti tj. PB (eng. price to book value)  ne mora značiti ništa,  ali ipak može  značiti mnogo toga. Čitaj dalje