Oni koji uspješno, čitaj nekažnjeno, uspjevaju da izbjegnu plaćanje poreza u praksi opovrgavaju krilaticu koja glasi: „Dvije stvari se moraju uraditi u životu – umrjeti i platiti porez“.
Ocijena stanja na tržištu nekretnina – Zimski rast
U vanrednim periodima vrijeme se proširi i u njega stanu događaji za koje je nekada trebalo nekoliko godina da bi se desili, što kod ljudi stvara zapitanost da li je u pitanju java, ili san.
Centar i periferija – Stoni grad
Na Balkanu, a i na mnogim drugim mjestima, davno je pokazano i dokazano da su mjerila centra države i državne periferije potpuno drugačija.
Cijene stanova u novogradnji – Zona sumraka
U kojoj mjeri je ekonomija BiH integrisana u svjetsku ekonomiju može se samo djelimično odgonetnuti posmatranjem domaćih cijena i stranih cijena.
Efekti sankcija i rata – Ekonomski nazadak
MMF dva puta u toku godine, u aprilu i oktobru, daje prognozu kretanja glavnih ekonomskih pokazatelja po državama.
Rast cijena stanova – Šišanje?
Svaki čovjek i svako domaćinstvo su, u manjoj ili većoj mjeri, zainteresovani za cijenu po kojoj se stanovi prometuju.
Rast kamatnih stopa na obveznice Federacije Bosne i Hercegovine – Očekivano
Preključe 20.jula Republika Srpska emitovala je 49.emisiju obveznica.
Vlasnici doma – Krov nad glavom ili posao
U većini zemalja postoji statistika koja registruje procenat stanovnika koji žive u objektima koji su u njihovom vlasništvu, ili u vlasništvu nekog člana porodice kojoj oni pripadaju.
Produktivnost rada – Koliko smo vrijedni
U čovjekovoj je prirodi je da se iz dana u dan usavršava u poslu koji radi.
Administrativni rast kamatnih stopa na javni dug Republike Srpske – U paketu
Vlada Republike Srpske je predložila, a Narodna skupština Republika Srpska će, izvjesno je, prihvatiti, da se kamatne stope po kojima se dugoročno zadužuje Republika Srpska (RS) povećaju.
Kamatna stopa u Njemačkoj i Grčkoj – Najbolji sudija
Razlika u kamatnim stopama na državne desetogodišnje obveznice može poslužiti kao osnova za upoređivanje ekonomskog stanja u različitim zemljama, ali samo pod uslovom da su sve ostale makrovarijable približno na istom nivou.
Kamatni raspon ili spred – Ekonomija iznad svega
Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Rast kamatnih stopa – Još uvijek se isplati dugovati
Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Američko tržište rada – Added, Уничтожено, Знищено
Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Stanje srpske ekonomije u 1999.godini – Desetkovana
Svi znaju, a Rusi priznaju, da ekonomske sankcije Evropske Unije, SAD i ostalih zemalja, uvedene zbog ruskog napada na Ukrajinu značajno utiču na ekonomiju Ruske Federacije.
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku
Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
15 godina inflacije u Srbiji – Objektivne okolnosti
Opšti je stav da su zemlje u kojima caruje valuta euro u pogledu kontrole inflacije i zaštite životnog standarda superiorne u odnosu na apsolutno sve balkanske zemlje, a ovaj tekst će pokazati da to možda i nije baš tako.
Uzrok rasta cijena metala – Rat je promjenio sve?
U avgustu prošle godine prognozirali smo pad cijena metala, jer se ključni robni indeks (Commodity Metals Price Index) već treći put nije uspio probiti iznad granice od 126 poena.
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Nastavak sage o Sber banci – Niko nas o tome obavijestio nije
Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?
Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić
Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.
Nejednaka raspodjela imovine kao uzrok rata u Ukrajini – S druge strane jastuka
Sve ključne države, koje su implicitno ili eksplicitno učesnice rata u Ukrajini imaju ekonomske sisteme koji su po jednoj jedinstvenoj karakteristici izuzetno slični.
Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo
Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Cijena gasa kao simbol (ne)kvaliteta energetske ekonomske politike – Jesti, ili grijati se, pitanje je sad
Evropljanima se energetska kriza u Evropi u vezi rasta cijena gasa predstavlja kao da se radi o energetskoj krizi na svjetskom nivou, ali podaci pokazuju da to uopšte nije tako.
Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala
1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.
OPEK-a i svjetska finansijska i robna tržišta – Dvije ipo decenije u jednom danu
U prethodnoj objavi od 31.3.2022. prognozirali smo da će „zelena boja na Moskovskoj berzi istovremeno značiti da su indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama iz G7 u crvenom“ i upravo to se desilo.
Uticaj rata u Ukrajini na svjetske berze – Crvenozeleni dan D
Kako objasniti da su 30.marta berzanski indeksi akcija na Moskovskoj berzi, rublja i cijene svih najvažnijih roba porasli (u odnosu na 29.mart), a da su sa druge strane vodeći indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama G7 bili u padu?
Inflacija u Bosni i Hercegovini u 2021. – Sviđalo se to nekom ili ne
Ova godina, a sigurno i sljedeća, će proteći u znaku inflacije, pa bi informacija o načinu izračunavanja inflacije u BiH mogla biti vrlo korisna.
