Svaki ekonomski razuman čovjek (lat. homoeconomicus) će uvijek nastojati da robu kupi po što nižoj cijeni.
Rast kamatnih stopa – Još uvijek se isplati dugovati
Jednostrano posmatranje promjena u ekonomskom sistemu može dovesti do površnih i pogrešnih zaključaka.
Američka ekonomija u Drugom svjetskom ratu – Nekom rat, a nekom brat
To što u nekom ratu državljani neke zemlje ginu, jer je zemlja u ratu, uopšte ne mora značiti da ekonomije te zemlje ne napreduje.
Devizni kurs eura u odnosu na dolar – Preko bare
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država (FED) je 15.juna odlučila povećati svoju referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i ona se sada kreće u intervalu između 1,5% i 1,75%.
Inflacija u Bosni i inostranstvu – Poput papagaja
Preko fiksnog deviznog kursa (1 EUR = 1,95583 KM) Bosna uvozi inflaciju iz svih zemalja sa kojima trguje.
Američko tržište rada – Added, Уничтожено, Знищено
Prvi totalni slom američkog tržišta rada desio se tokom Velike depresije, tridesetih godina prošlog vijeka (1929 – 1933).
Ekonomska cijena rata – Putinova inflacija?
Što je poruka jednostavnija veći broj ljudi je može shvatiti.
Stanje srpske ekonomije u 1999.godini – Desetkovana
Svi znaju, a Rusi priznaju, da ekonomske sankcije Evropske Unije, SAD i ostalih zemalja, uvedene zbog ruskog napada na Ukrajinu značajno utiču na ekonomiju Ruske Federacije.
Monetarna politika Evropske centralne banke – Gledaj šta rade, a ne šta govore
Ekonomisti iz Zapadne Evrope su zadnjih 30 godina poručivali svim centralnim bankama iz Istočne i Južne Evrope da ne kreditiraju svoju državu i svoje banke.
Monetarna politika Srbije u 2021.godini- U potrazi za izgubljenim rastom
Narodna banka Srbije (NBS) je tek u aprili ove godine, nakon tačno 9 godina, odlučila da ponovo poveća kamatne stope, a povećala je referentnu kamatnu stopu i u maju i u junu i sada je njena vrijednost 2,5%.
Uzroci inflacije u SAD, Evropskoj uniji, na Balkanu i šire – Rahmetli Fridman
Prošle godine, u ovo doba, svi vodeći ekonomisti u Evropi i SAD su tvrdili da je inflacija prolazna i da je nastala kao posljedica; uskih grla u proizvodnji, prekida u isporuci roba zbog epidemioloških restrikcija, nedostatka poluprovodnika, poremećaja u trgovačkoj logistici i zbog mnogo čega drugog.
Cijene državnih obveznica u zoni eura – Kraj mirnog sna
U jednoj od prethodnih objava na temu cijene obveznica ukazali smo na ogromne gubitke kojima su izloženi vlasnici korporativnih obveznica zbog rasta kamatnih stopa, a u ovoj objavi ukazujemo na tu istu pojavu, ali na primjeru državnih obveznica zone eura.
Posljedice rasta kamatnih stopa na bilanse američkih banaka – Kao na iglama
U aktivi banaka koje posluju u BiH, ako se izuzmu obveznice javnog duga RS i FBiH, gotovo da i nema obveznica pa veza između globalnog rasta kamatnih stopa i imovine finansijskih institucija u koje spadaju banke, nije tako očigledna.
Sberbank d.d. Zagreb – Lijek za rusku banku
Drama sa ruskim bankama iz sber grupacije se krajem februara i početkom marta odigravala istovremeno u nekoliko država među kojima je bila i država Hrvatska.
Kamatna stopa u Frankfurtu – Na međunarodnoj sceni
Emisija sedmogodišnjih obveznica Republike Srpske (RS) od 18.5. i 19.5.2022. nije bila 100% uspješna, jer je RS tražila da bude kreditirana po kamatnoj stopi od 3,6% na, a jedan dio investitora na to nije želi pristati.
Američka monetarna politika – Obećanje ludom radovanje?
FED (centralna banka SAD) je nekoliko puta do sada planirao da prestane sa zasipanjem američke i svjetske ekonomije ogromnom količinom dolara, ali uvijek se pojavljivao novi razlog, koji je predstavljan kao izgovor, da to ne čini.
Emisija obveznica Republike Srpske – U nastavcima
Danas je Republika Srpska emitovala 48. emisiju obveznica u pokušaju da od povjerioca, investitora, pozajmi 40 miliona KM na 7 sedam godina po kamatnoj stopi od 3,5%.
Emisije javnog duga u Srbiji – Po 48. put
Sa aspekta javnog duga nova godina je Srbiji počela loša, a nastavila je još lošije.
Narodna banaka Srbije povećala kamatnu stopu – U pravo vrijeme?
Narodna banaka Srbije (NBS) je aprilu ove godine, ne čekajući odluke ECB-a o povećanju kamatnih stopa, odlučila da poveća referentnu kamatnu stopu i to prvi put u zadnjih skoro devet godina.
15 godina inflacije u Srbiji – Objektivne okolnosti
Opšti je stav da su zemlje u kojima caruje valuta euro u pogledu kontrole inflacije i zaštite životnog standarda superiorne u odnosu na apsolutno sve balkanske zemlje, a ovaj tekst će pokazati da to možda i nije baš tako.
Uzrok rasta cijena metala – Rat je promjenio sve?
U avgustu prošle godine prognozirali smo pad cijena metala, jer se ključni robni indeks (Commodity Metals Price Index) već treći put nije uspio probiti iznad granice od 126 poena.
Rast inflacije u eurozoni kao dobra vijest – Napokon jedna dobra greška
Evropska centralna banka (ECB) kao i sve ostale centralne banke pravi i objavljuje prognozu inflacije.
Nastavak sage o Sber banci – Niko nas o tome obavijestio nije
Redova ispred Sber banaka na koje su štediše i ostali deponenti “navalili” zbog sankcija uvedenih Rusiji u vezi sa ratom u Ukrajini više nema što bi trebao biti znak da je bankarska panika prošla i da su se banke u BiH vratile uobičajenom načinu funkcionisanja?
Ekonomski rast od 2000. godine – Razbijene iluzije i čarobni štapić
Veliki broj građana u Srbiji i Bosni i Hercegovini od 1999.godine ima pozitivno mišljenje o razvoju ruskog duštva, jer je te godine upravljanje Rusijom povjereno osobi koja i danas vodi Rusiju.
Nejednaka raspodjela imovine kao uzrok rata u Ukrajini – S druge strane jastuka
Sve ključne države, koje su implicitno ili eksplicitno učesnice rata u Ukrajini imaju ekonomske sisteme koji su po jednoj jedinstvenoj karakteristici izuzetno slični.
Svjetske berze 50 dana nakon početka rata u Ukrajini – Kada kola krenu nizbrdo
Neposredno nakon početka ruskog napada na Ukrajinu prognozirali smo da će najveći ekonomski gubitnik ovoga rata, pored Ukrajine i Rusije naravno, biti Evropa, a da će se dobitnici rata naći na sjevernoameričkom kontinentu.
Rast kamatnih stopa na javni dug – Sveprisutan trend
Republika Srpska (RS) će sutra, 19.4.2022, emitovati 47. emisiju obveznica RS nominalne vrijednosti od 35 miliona KM, na rok od 5 godina.
Kamatna stopa na javni dug Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske – Kao nebo i zemlja
Razlika u fiskalnoj poziciji entiteta u BiH traje već godinama, a u 2022. ona se pojačava, međutim ta razlika kao da nije dovoljna da pokrene ekonomske reforme u Republici Srpskoj, a ni da stvori motiv za raspravu na ovu temu.
Razlika u kamatnim stopama kao signal za recesiju – Nije prvoaprilska šala
Sjedinjene Američke Države su mjereno veličinom javnog duga najzaduženija država na svijetu.
U februaru 2022. SAD su dugovale svojim povjeriocima 30,3 hiljade milijardi dolara, ili 30,3 triliona dolara.
Cijena gasa kao simbol (ne)kvaliteta energetske ekonomske politike – Jesti, ili grijati se, pitanje je sad
Evropljanima se energetska kriza u Evropi u vezi rasta cijena gasa predstavlja kao da se radi o energetskoj krizi na svjetskom nivou, ali podaci pokazuju da to uopšte nije tako.
Uslovi isporuke ruskog gasa – Prvoaprilska šala
1.april 2022. najavljen je kao dan od kojeg će se prodaja ruskog gasa naplaćivati u rubljama.
OPEK-a i svjetska finansijska i robna tržišta – Dvije ipo decenije u jednom danu
U prethodnoj objavi od 31.3.2022. prognozirali smo da će „zelena boja na Moskovskoj berzi istovremeno značiti da su indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama iz G7 u crvenom“ i upravo to se desilo.
Uticaj rata u Ukrajini na svjetske berze – Crvenozeleni dan D
Kako objasniti da su 30.marta berzanski indeksi akcija na Moskovskoj berzi, rublja i cijene svih najvažnijih roba porasli (u odnosu na 29.mart), a da su sa druge strane vodeći indeksi akcija u EU, SAD i ostalim zemljama G7 bili u padu?
Inflacija u Bosni i Hercegovini u 2021. – Sviđalo se to nekom ili ne
Ova godina, a sigurno i sljedeća, će proteći u znaku inflacije, pa bi informacija o načinu izračunavanja inflacije u BiH mogla biti vrlo korisna.
Posljedice inflacije na privredni rast u Bosni i Hercegovini u 2022.godini – Po jutru se dan poznaje?
Agencija za statistiku BiH (BHAS) nedavno je saopštila da je januarska inflacija 7%.
Tražnja za američkim dolarom – U Boga i Diksi mi vjerujemo
U moru informacija sa angloameričkog i evropskog tla na medijskom tronu 23.marta 2022. je informacija da će ruski izvoznici gas uskoro početi prodavati za rublje umjesto za dolare.
Kako Ruska Federacija koristi zamrznute devizne rezerve – Morgen i Potkošulja
Cijeli svijet zna da su devizne rezerve Centralne banke Rusije (CBR) u EU, SAD i većini zemalja Komonvelta zamrznute, ali cijeli svijet baš i ne zna sve detalje ove imovinske blokade.
Referentna kamatna stopa Federalnih rezervi – Počelo hlađenje
Centralna banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve (FED), najznačajnija centralna banka na svijetu je juče 16.3.2022, odlučila da poveća svoju referentnu kamatnu stopu.
Problem likvidnosti banaka u Bosni i Hercegovini – U krajnjoj nuždi
Veliki dio građana u BiH je i dalje, bez razloga, zabrinut za dvije banke koje u svome imenu imaju odrednicu sber, a uošte niko nije zabrinut za npr. bankarski sektor Federacije BiH.
Da li je većina u pravu?
Čitaj dalje
Nova emisiona cijena akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje – Dobijam, dobijaš
U jednoj od prethodnih objava obećali smo da ćemo objasniti zašto je dana 10.2.2022. prometovana izuzetno velika količina akcija Hidroelektrana Trebišnjica a.d. Trebinje (HETR).
Sberbank a.d. Banjaluka – Kada ekonomisti utihnu
Prije nepune dvije sedmice jedna banjalučka i jedna sarajevska banka u vlasništvu ruskih investitora ili ruske države su se našle u neobranom grožđu zahvaljujući mnogim greškama.
Ovaj tekst posvećujemo prvoj banci.
Cijena nafte – Ekonomija naopačke
U svakoj ekonomiji usluge su neopipljivi, a robe opipljivi dio proizvodnje i prometa dobara.
Reakcija svjetskog tržišta akcija na ukrajinsku krizu – Kada se dvojica svađaju treći se koristi
Akcije su finansijski instrumenti sa tzv. varijabilnim prinosima.
Očekivanja investitora u vezi sukoba u Ukrajini – Za sada nije strašno?
Sukob u Ukrajini je tragedija i za rusko i za ukrajinsko društvo, a u njegovim osnovama su potpuno različiti geopolitički ciljevi svjetskih velesila i odsustvo volje za dogovorom i kompromisom.
Tražnja za emisijama javnog duga Srbije – (Ne)očekivano niska?
Javne finansije svake države se zasnivaju na posuđivanju novca u domaćoj i stranoj valuti.
