Kako prevazići strah od tržišnog rizika? – Kao virusi i bakterije

Jedan dio investitora koji oklijevaju da uđu na tržište akcija stalno odlaže investiranje jer se plaše da će  zbog pada cijena akcija vrijednost investicije biti umanjena i zato  ne kupuje  akcije i ulaže novac u obveznice, štedne uloge ili nekretnine.

Čitaj dalje

Dobri i loši troškovi Mtela a.d. Banjaluka – Duh samoporicanja i duh samopotvrđivanja

Kao što je to uobičajeno za tromo finansijsko tržište u Bosni i Hercegovini, objava finansijskih izvještaja vodećih akcionarskih društava, pa čak ni onog koje je skoro 15 godina redovno isplaćivalo svu neto dobit svojim akcionarima u obliku dividende, ne privlači veliku opštu javnu pažnju, već samo pažnju velikih akcionara i potencijalnih investitora.

Čitaj dalje

Uslov za rast bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika – Za 33% siromašnija

Ekonomska uspešnost jednog društva može se meriti na različite načine, a kao jedna od mera ekonomskog blagostanja često koristi prosečan bruto domaći proizvod po glavi stanovnika.

Čitaj dalje

Kratki i srednji rok u američkoj ekonomskoj politici – No pain no gain?

Mnogobrojni ekonomski indikatori — posebno oni koji su glavna meta nove američke administracije — pokazuju da su prvih 100 dana Trampove administracije, zbog potpuno nekonvencionalne ekonomske politike, obeleženi kao izuzetno loš početak drugog predsedničkog mandata – pravi ekonomski fijasko.

Čitaj dalje

Plaza sporazum 2.0 – Odbrambeni kišobran američkog Stevana

Stav ekonomista u novoj američkoj administraciji je da je moguće istovremeno imati slab dolar (koji smanjuje američki trgovinski deficit) i dolar koji ostaje dominantna svetska valuta — to je suština nove američke ekonomske politike, iako to na prvi pogled deluje i nelogično i neostvarivo.

Čitaj dalje

Američki bilans u trgovini sa ostatkom sveta – Plaza sporazum

Iz današnje perspektive, veoma je teško zamisliti situaciju u kojoj ekonomija SAD funkcioniše gotovo bez ikakvog deficita u spoljnoj trgovini sa ostatkom sveta. Upravo u takvim uslovima poslovala je američka ekonomija pre više od 50 godina.

Čitaj dalje

U predmetu „Viaduct – Centralna banka Bosne i Hercegovine“ najjednostavnija rješenja su uvijek ona najbolja – Od šume ne vide drvo

Materijalna šteta koju Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, ima zbog izgubljenog arbitražnog spora (u sporu sa firmom Viaduct d.o.o. Portorož) je ogromna i svakim danom se uvećava zbog obračuna zatezne kamate, međutim ne treba podcijeniti indirektnu korist koju bosansko društvo, politička sfera i ekonomska i pravna struka imaju, ili će imati, od  rasprava na ovu temu.

Čitaj dalje

Carinski rat i finansijska tržišta – Najgore je prošlo?

Novi američki predsjednik, kojem je ovo drugi mandat, obećao je da će  svojom novom ekonomskom politikom “Ameriku učiniti ponovo  velikom” – taj slogan je za sada ne odgovara stanju na finansijskom tržištu,  već  mu naprotiv u ogromnoj mjeri  protivrječi.

Čitaj dalje

Dan Oslobođenja (Liberation Day) iz bosanske perspektive – Kao da se ništa nije desilo?

Kao što je bilo i očekivano, u okviru najavljene politike zaštite američkog tržišta, koja se počela provoditi već od kraja januara 2025. godine, početkom aprila američka administracija je uvela sveobuhvatne carine na uvoz roba iz zemalja glavnih spoljnotrgovinskih partnera, ali i svih ostalih zemalja koje, prema američkim podacima, imaju registrovan (nepravedni) trgovinski suficit u robnoj razmjeni sa SAD, čime je otvoreno jedno, za 21. vijek poznato poglavlje u međunarodnoj trgovini, ali mnogo intenzivnije nego u prvom mandatu američkog predsjednika Donalda Trampa.

Čitaj dalje

Srbija i privatni dugovi – Neverovatno malo?

U prethodna dva teksta videli smo da dug može biti javni, pod čime se podrazumeva dug generalne vlade, pokazali smo i da postoje potraživanja i dugovi prema inostranstvu bez pravljenja razlike između svojinskog oblika dužnika i poverilaca, a jedan veliki deo duga koji se kreira u svakoj ekonomiji odnosi se na privatni dug.

Čitaj dalje

Zaduženost Srbije mereno poslovanjem sa inostranstvom – Bitno smanjenje

Kao što smo videli u jednom od prethodnih tekstova ( Javni dug Srbije – Spoljni dug) smanjenje  javnog duga  Srbije u  odnosu na BDP, prati povećanje relativne vrednosti spoljnog duga.

Čitaj dalje

Alternativne mere zaduženosti države – Međunarodni pogled

Koliko ima istine u tvrdnji da su  razvijene zemlje Evropske unije izvoznice kapitala i u 21.veku može se proceniti na osnovu jednog ekonomskog  pokazatelja koji daje i alternativnu informaciju o  stepenu zaduženosti ekonomije sa aspekta međunarodnog okruženja.

Čitaj dalje

Radnička klasa i inflacija – Novčana iluzija?

Cijela prošla godina,  kao i nekoliko prethodnih, su  prošle u  manje ili više  vidljivoj  borbi radničkih sindikata za usklađivanje plata sa višegodišnjom  domaćom i  stranom inflacijom koja je  u zadnje dvije godine višestruko podigla opšti nivo  potrošačkih cijena i vrijeme je da se sumiraju efekti  pregovora klasa na prosječnu neto platu u Bosni i  Hercegovini.

Čitaj dalje

Javni dug Srbije – Spoljni dug

Ekonomskoj politici u Srbiji se spočitava visok javni dug i u vezi  toga njegova održivost, a odgovor kreatora ekonomske politike je bio i jeste da on nije visok i da je održiv,  pa se postavlja pitanje koji od ovih stavova je usklađen sa zvaničnim ekonomskim podacima?

Čitaj dalje

Nekoliko uspješnih emisija na bosanskohercegovačkim berzama – Rame uz rame

Mediji stalno poručuju da je društvena kriza u Bosni i Hercegovini jedna od najvećih, ako ne i najveća, ali finansijska tržišta u BiH, ili barem njihovi najbitniji dijelovi, uopšte ne reaguju na te poruke.

Čitaj dalje

Tržišta akcija i društvena klima u Bosni i Hercegovini – Nema veze

Društvena dinamika bi se neminovno,  prije,  ili kasnije, morala  odraziti na finansijska tržišta makar ona bila i  izuzetno plitka  – nelikvidna – poput onih  u Bosni i Hercegovini.

Čitaj dalje

Kamatna stopa na šestomjesečne trezorske zapise – Bez bilo kakvog kišobrana i suncobrana

Kada bi veličina javnog duga bila jedina determinanta kreditnog rejtinga Bosna i Hercegovina bi, s  obzirom na visok stepen zaduženosti zemalja eurozone i nizak javni dug BiH, imala daleko viši  kreditni rejting od većine zemalja u eurozoni.

Čitaj dalje

Narodne obveznice u kontekstu javnog duga Republike Srpske – Najbitnija informacija, 33,2% bruto domaćeg proizvoda

U vezi sa javnim  finansijama Srpske stalno se produkuju, sa različitih strana, informacije  o njihovom “izuzetno lošem stanju”, međutim u podacima koje publikuje Ministarstvo finansija  Republike  Srpske (Ministarstvo), uopšte se ne  vide razlozi  za takav pesimistički stav  prema srpskim javnim finansijama i vrlo teško se oteti utisku da se ova vrsta pesimizma namjerno ne plasira u javnost.

Čitaj dalje

Štedne-narodne obveznice Republike Srpske – Visina kamatne stope

Već duže od 10 godina Republika  Srpska emituje obveznice koje  može kupiti svako pravno ili fizičko lice koje  ocijeni da je odnos prinosa i rizika ulaganja u ovu vrstu finansijske aktive za njegov, ili njen, ukus povoljan.

Čitaj dalje

Istorijska promjena u njemačkoj ekonomiji – Odbremzavanje javnog duga

Ključna dugoročna kamatna stopa na finansijskim tržištima razvijenih ekonomija je  prinos na destogodišnje obveznice – promjene  ovih prinosa se nipošto  ne smiju tumačiti linearno, niti se  zaključci smiju izvoditi analogno ranijim promjenama prinosa istog smjera u nekoj drugoj ekonomiji, ili čak istoj ekonomiji.

Čitaj dalje