Rast gotovine evidentirane u blagajnama ALTA banke godinama uoči oduzimanja dozvole za rad (30.10.2026) postavlja pitanje o prirodi njene neuobičajeno visoke računovodstvene likvidnosti.
Likvidnost, računovodstvena solventnost i finansijsko restrukturiranje Elektrokrajine a.d. Banjaluka
Finansijska održivost elektrodistributivnog preduzeća ne mjeri se samo vrijednošću njegove imovine nego i sposobnošću da obaveze izmiruje onda kada dospiju. Na primjeru ODS „Elektrokrajina“ a.d. Banja Luka istraživanje razdvaja kratkoročnu likvidnost, računovodstvenu solventnost i efekte finansijskog restrukturiranja u razdoblju 2019–2026.
Alta Banka – Mogući bilansni i vanbilansni razlozi za pokretanje stečajnog postupka
Narodna banka Srbije je 30. oktobra 2026. oduzela ALTA banci dozvolu za rad i donijela rješenje o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka. Kao neposredne razloge navela je znatno pogoršanje finansijskog stanja, rizik od daljeg slabljenja likvidnosti i ugrožavanje interesa deponenata.
Dinar u sjenci evra: valutno uokviravanje i monetarni suverenitet Srbije
U subotu, 31. oktobra 2026. godine, na naslovnoj strani beogradske „Politike“ objavljen je članak o raspodjeli budžetskih sredstava izbornim listama prema broju osvojenih poslaničkih mandata. Članak je imao nadnaslov „Zarada“ po osnovu osvojenih mandata, dok su u naslovu istaknuti iznosi od 5,7 miliona evra za Studentsku listu i 4,2 miliona evra za „Ujedinjenu Srbiju“. Naizgled uobičajena novinarska odluka o izboru obračunske valute otvara znatno šire pitanje: zbog čega se dinarska budžetska sredstva Srbije u prvom planu predstavljaju u evrima?
Nominalna i realna zarada po akciji Mtela a.d. Banjaluka – Sačuvana kupovna moć iz 2016. godine
Prema finansijskim izvještijama objavljenim 30.oktobra nominalna zarada po akciji (EPS – earning per share) Mtela a.d. Banja Luka za prvih devet mjeseci 2026. godine dostigla je 0,1523 KM, naspram 0,1027 KM u istom periodu 2025. godine.
Da li je tržište akcija Mtela a.d. Banjaluka postalo tržište prodavaca?
Trgovački dan na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka (TLKM – R-A) u petak 30.10.2026. završen je posljednjom cijenom od 0,980 KM, uz dnevni rast od 3,39%. Prosječna ostvarena cijena iznosila je oko 0,976 KM, a u 15.444 prometovane akcije ostvaren je promet od 15.071,62 KM. Posljednja transakcija na dan 30.10.2026. izvršena je na gornjoj granici dnevnog raspona od 0,960 do 0,980 KM. To svjedoči o pozitivnom dnevnom cjenovnom pomaku, ali promjena zaključene cijene nije isto što i promjena ravnoteže u knjizi naloga ili kupovnih i prodajnih količina. Nas u ovome tekstu zanima da li je tržište akcija Metela a.d. Banjaluka nakon dugo vremana postalo tržište prodavaca?
Oktobarska rasprodaja sektora poluprovodnika: korekcija ili medvjeđe tržište?
U oktobru su američke berze ponovo dovele u pitanje visoke cijene akcija sektora poluprovodnika. Pad je bio izuzetno visok, a u analizama ovog tržišnog kretanja koriste se tri termina: korekcija (correction), rasprodaja (sell-off) i medvjeđe tržište (bear market). Ovi pojmovi nisu međusobno isključivi, jer rasprodaja opisuje karakter tržišnog pada, a korekcija i medvjeđe tržište njegovu veličinu u odnosu na prethodni maksimum.
Nova akvizicija Mtela a.d. Banjaluka i tržište kupaca
Nakon nekoliko nedjelja pada cijena akcija, sudeći prema količini i rasporedu kupovnih i prodajnih naloga, tržište kao da ponovo, ispočetka, otkriva draži držanja akcija Mtela a.d. Banjaluka?
Tržište jednom rukom uzima, a drugom daje: velike razlike u performansama svjetskih berzi
Potpuno različite performanse velikih tržišta akcija, čak i unutar iste zemlje, uvijek i iznova potvrđuju staru istinu: tržište jednom rukom uzima, a drugom daje. Raznolikost i nepredvidivost tržišta akcija moraju zadiviti i one koji nikada nisu kupili akcije neke firme, ali to možda namjeravaju.
Tržište akcija Mtela a.d. Banjaluka između pesimizma i optimizma: ko šta vidi?
Pogled na tržište i priroda opklade na akcije variraju zavisno od vrste naočala kroz koje se tržište posmatra; optimista vidi ono što pesimista ne primjećuje, pesimista se ne može oteti negativnoj prošlosti i projektuje je i na budućnost, a umjeren investitor analizira i pozitivne i negativne informacije, nije rob prošlosti, ali ne smatra da je budućnost nužno bolja i razvija umjeren tržišni scenario.
Investiranje kao opklada, ali ne i kocka
Svaka investicija predstavlja opkladu na određeni iznos zarade u određenom vremenskom periodu, a to važi i za investicije u realnu i u finansijsku aktivu.
Jednostavan način za povećanje prometa akcijama na Banjalučkoj berzi — kao da je bilo nekad
Koliko puta vam se desilo da sretnete neku osobu, s kojom niste dugo vremena komunicirali – ni u četiri oka ni elektronski – i u momentu shvatite da ste potpuno zaboravili na tu osobu, kao da više nije živa?
Banjalučka berza između akcija i obveznica; sličnosti i razlike
U četvrt vijeka rada Banjalučke berze (BLSE), početna struktura prometa se promijenila do neprepoznatljivosti. Ta tvrdnja se može jednostavno pokazati sa par brojki, a da se pri tome ovom organizovanom tržištu hartija od vrijednosti ne oduzme izuzetno važna uloga koju igra u ekonomskom životu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
Razlozi američkog intervencionizma na tržištu obveznica
Američko Ministarstvo finansija je tokom ove nedjelje nastavilo da interveniše obećanim jačim intenzitetom na tržištu američkih obveznica; kakav je bio efekat intervencije i zašto je ovo tržište odjednom toliko značajno?
Carry trade između jena i dolara: uloga razlike u kamatnim stopama i promjena u monetarnoj politici
Carry trade predstavlja jednu od mnogobrojnih investicionih strategija: investitor pozajmljuje u valuti sa relativno niskom kamatnom stopom i ta sredstva ulaže u finansijsku aktivu koja donosi viši prinos. Japan, japanski jen, je tokom posljednjih skoro 40 godina, sa manjim prekidima, predstavljao idealan osnov za ovu strategiju; Banka Japana (BOJ) je mnogo duže od drugih velikih centralnih banaka održavala referentnu kamatnu stopu na veoma niskom, a jedno vrijeme i negativnom nivou.
Rast prinosa na američkom tržištu dugoročnih obveznica: inflacija ili realni prinosi?
Šta je suština masovne rasprodaje obveznica na najrazvijenijim finansijskim tržištima tokom ove godine, koja obara cijene obveznica i povećava prinose? Da li je to samo rast inflacije ili se u pozadini nalaze i neki drugi faktori?
Prinosi na američke obveznice: između Ministarstva finansija, tržišta i Feda
Na američkom finansijskom tržištu je ponovo tokom posljednjih dana na površinu isplivalo staro rivalstvo između države, koja intervencijama nastoji da usmjerava tržišta, i tržišta, koje se vodi prema finansijskim interesima i informacijama kojima ga razne, kredibilne strane hrane.
Restriktivna monetarna politika kao odgovor na inflacione pritiske izazvane napadom na Iran i ratom u Ukrajini
Ekonomska politika je vrlo često prisiljena da reaguje na posljedice djelovanja nekih drugih politika, čija krajnja namjera uopšte nije bila stvaranje negativnih ekonomskih efekata, a na kraju su ipak do njih dovele.
Rasprodaja europskih obveznica: Bund pod pritiskom rata, inflacije i rastuće ponude duga
Globalna rasprodaja državnih obveznica počela se snažnije širiti početkom srpnja 2026., nakon relativno mirnog lipnja i sve veće sumnje ulagača da će dogovor SAD-a i Irana, formaliziran 17. lipnja, donijeti trajno smirivanje sukoba.
Upotreba generativne vještačke inteligencije, procijenjana ušteda vremena i potencijalni rast produktivnosti rada
Kada su se pojavili personalni računari, brzina i preciznost obrade podataka dramatično su porasle – od generativne vještačke inteligencije očekuju se slični efekti. Generativna AI dostigla je približno isti nivo prihvatanja na radnom mjestu oko tri puta brže nego personalni računari.