Smanjenje ponude nafte na europskom tržištu iz zemalja koje izlaze na obale Perzijskog zaljeva i, s tim u vezi, rast cijena naftnih derivata primorali su mnoge europske zemlje da uvedu nove mjere fiskalne politike radi ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima.
Rast cijena nafte i akcize u Bosni i Hercegovini – Ako zatreba i vječno
Prvi problem koji svako društvo i svaki pojedinac vidi u novom inflacionom talasu, koji je pokrenuo globalni rast cijena energenata, jeste pad životnog standarda usljed rasta cijena.
Inflacija u Hrvatskoj – Ako američka čizma stupi na iransko tlo
Ovogodišnji početak sezone objave projekcije inflacije i gospodarskog rasta za 2026. godinu odvija se u uvjetima rasta cijena energenata uzrokovanog ratom na Bliskom istoku i potpunom enigmom kakav će biti krajnji rasplet na tržištu energenata.
Uzrok pada cijene zlata – Drveće ne raste do neba
Rast cijene zlata mjesecima, pa i godinama, savršeno se uklapao u već poznatu naraciju o globalnoj neizvjesnosti koja podiže njegovu vrijednost.
Očekivanja na međubankarskom tržištu novca u formi Euribora – Hibridna kamatna stopa
Koncept očekivanja (expectations) jedan je od temeljnih pojmova u ekonomskoj nauci, posebno u makroekonomiji. Njegova osnovna poruka je da se ekonomske odluke ne donose samo na osnovu sadašnjih informacija, nego i na osnovu onoga što se očekuje da će se dogoditi u bliskoj ili daljoj budućnosti.
Dva potpuno različita modela društvene stanogradnje – Pod uvjetima koji su povoljniji od onih koje nudi tržište
U BiH postoje institucije koje, za društvu bitnim skupinama stanovništva, daju stambene kredite po povoljnijim uvjetima, s ciljem lakšeg, bržeg i jeftinijeg rješavanja stambenog pitanja.
Da li kreće novi ciklus rast kamatnih stopa ECB? – Za samo 13 dana
Rat na Bliskom istoku poremetio je globalne robno-novčane tokove do te mjere da su već vrlo vjerovatni veliki preokreti u ekonomskoj politici pojedinih vodećih valutnih zona.
Likvidnost bosanskih banaka – Priprema, pozor, sad?
Nedavno je objavljena vrlo važna, korisna i informativna publikacija Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) pod naslovom „Ocjena rizika za financijsku stabilnost za prvo polugodište 2025. godine“. Riječ je o jedinstvenoj publikaciji, što joj daje dodatnu vrijednost i značaj, jer se pitanjem financijske stabilnosti bave i entitetske agencije za bankarstvo, ali one ne objavljuju svoje nalaze o toj temi.
Ekonomska alhemija globalne ekonomije – Finansijski i industrijski metal
Bakar i zlato su različiti metali. Bakar je metal sa izraženom upotrebom u elektronici, transportu, građevinarstvu i elektroenergetici, dok je zlato plemeniti metal, sa primjenom u izradi nakita, bankarstvu i finansijama.
Nekonsolidovani finansijski izvještaj Mtela a.d. Banjaluka za 2025.godinu – Liderska pozicija
2. marta ujutru na sajtu Banjalučke berze objavljeni su nekonsolidovani i konsolidovani finansijski izvještaji Mtela a.d. Banjaluka za 2025. godinu, a ostvareni rezultati prema nekonsolidovanim izvještajima su vrlo blizu onima iz 2024. godine.
Društvene istine, američki strahovi i rat protiv Persije – Iran disrupcija?
U trenucima kada cijeli svijet ima informaciju da je, prema iranskim izvorima, zatvoren Hormuški moreuz (morski prolaz između Omana i Irana), kome treba više vjerovati: američkom predsjedniku koji izjavljuje da SAD mogu gotovo beskonačno ratovati, što nije ništa drugo do indirektna poruka, ali krajnje neozbiljna i zato vrlo neuvjerljiva, da nema razloga za brigu, ili investitorima i trgovcima na finansijskom tržištu, koji se ne oglašavaju pojedinačno, već to čine preko berzanskih indeksa, robnih cijena i pokazatelja neizvjesnosti.
Geopolitički rizici iz ekonomske perspektive – Prijetnje i čin
Do početka rata između Rusije i Ukrajine na vezu političkih rizika na globalnom nivou i ekonomskih procesa ukazivalo se tek sporadično. Međutim, serija sukoba koja je potom uslijedila na Bliskom istoku, kao i nedavni napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, ponovo su na velika vrata uveli geopolitičke rizike u svjetsku ekonomiju i međunarodne finansije.
Izveštaj o inflaciji Narodne banke Srbije – Lepi nokti, lepo stoje
Narodna banka Srbije (NBS) teži da ukupnu inflaciju zadrži u intervalu od 3% ± 1,5 procentnih poena. To je njen zakonski mandat, koji ostvaruje promenama referentne kamatne stope i regulisanjem likvidnosti bankarskog sistema.
Državna fiskalna politika u Bosni i Hercegovini – Bezruka Bosna?
Često se ističe da je Bosna i Hercegovina, prema važećim propisima, država s ograničenim državnim suverenitetom (pritom se prije svega misli na ovlasti Ureda visokog predstavnika), a ne primjećuje se da se ni ona državna ovlaštenja i prava koja nisu uskraćena ex lege, a vrlo su važna za funkcioniranje države, ne koriste.
Emisija vrijednosnih papira države Bosne i Hercegovine – Već odavno punoljetan
Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine (Zakon) donesen je prije 21 godinu, a u dva navrata je izmijenjen i dopunjen (SG BiH br. 52/05, 103/09 i 90/16).
Politika i robna tržišta – dr. Copper
Bakar je jedan od najvažnijih industrijskih metala i kao jedna od globalnih roba ima široku primjenu u elektroenergetskim sistemima i instalacijama, građevinskoj djelatnosti, transportu i proizvodnji elektronskih komponenti.
Očekivanja na tržištu akcija Mtela a.d. Banjaluka – Bez bilo kakvih iluzija
Sezona objave finansijskih izvještaja je u toku i investitori, akcionari i finansijski analitičari željno iščekuju da saznaju kako su poslovnu godinu završila najveća akcionarska društva na Banjalučkoj berzi.
Da li će umjetna inteligencija zamijeniti Word i Excel? – AI disrupcija
Kada je 80-ih godina prošlog vijeka kompjuter počeo prodirati u kancelarije, pojavio se strah da će kompjuteri zamijeniti ljude, a na istom principu danas funkcioniše i odnos AI – čovjek.
Finansijsko tržište i poluprovodnici – SOX kompanije
Philadelphia Semiconductor Index (SOX) je uvršten na berzansko tržište 1993. godine kao prvi veliki berzanski indeks posvećen isključivo akcionarskim društvima iz sektora poluprovodnika.
Inflacija u eurozoni i Bosni i Hercegovini – Ovaj put ECB neće pomoći
Od polovice 2022. godine Europska središnja banka povećavanjem kamatnih stopa poskupljivala je kredite i poticala štednju, s krajnjim ciljem smanjenja potrošnje i obaranja inflacije.