Uvod u objave o zateznoj kamatnoj stopi u Srpskoj

U potrazi za makroekonomskim podacima krajem 2013.g. sam na jednom hrvatskom sajtu našao informacije o visini zatezne kamatne stope u RH, a u vezi izmjena zakona o zateznoj kamatnoj stopi (z.k.s.).

Odmah sam napravio kratku komparativnu analizu zateznih kamatnih stopa u eks YU i shvatio da je Srpska (18,25%), apsolutni šampion, čak i u odnosu na FBiH  (12%), a ovakvo stanje u BiH traje od 2001.g.  Prvo početkom 2014.g. objavljujem članak na temu modeliranja z.k.s., a odmah potom jedno veliko istraživanje posvećujem visini z.k.s. u Republici Srpskoj i predlažem njeno hitno  smanjenje na  12% i izostavljanje revalorizacije glavnice zbog inflacije.

Pola godine  ništa se ne dešava, pa odlučujem da uputim nacrt Zakona o izmjeni zakona o visini zatezne kamatne  stope  u skupštinsku  proceduru.

Pišem obrazložnje izmjene zakona (početak 2016.g) i upućujem ga u skupštinsku proceduru (Narodna skupština Republike Srpske), a prethodno konsultujem kolegu g. dr Milana Radovića direktora Nove banke a.d. Banjaluka i  tada predsjednika Udruženja banaka BiH i člana Uprave UniCredit bank a.d. Banjaluka g. Sinišu Adžića, od kojih dobijam nedvosmislenu podršku i preporuku za smanjenje z.k.s.

Skupštinskim odborima nacrt zakona predstavljaju narodni poslanici  g. Borenović Branislav (predlagač zakona) i g. Miroslav Brčkalo.  Nacrt  zakona ne prolazi na jednom od  skupštinskih odbora, jer se mjenja više od 50% članova zakona (četiri od šest) i traži se potpuno novi zakon.

Pišem novi zakon,  novo obrazloženje, Vlada Republike Srpske je protiv, ali ministarstvo finansija (g. dr Zoran Tegeltija) ipak predlaže skupštini da usvoji nacrt što ona i čini, a o očekivanoj promjeni z.k.s. javnost informišu i vodeći srpski mediji.  

Kada se zakon u formi prijedloga ponovo pojavljuje pred skupštinom Vlada Republike Srpske (zbog straha od rasta finansijske nediscipline) ponovo je protiv (kraj 2016.g.),  ali ovaj put ministarstvo finansija na žalost nema snage da utiče na odluku Vlade Republike Srpske, pa zakon u formi prijedloga nije usvojen, iako su procijenjene uštede samo za privredu i stanovništvo Srpske bile oko 53 miliona KM na godišnjem nivou.

Ipak, zakon je po hitnom postupku (na prijedlog ministra finansija dr  Zorana Tegeltije) usvojen u junu 2018.g. sa razlikom (u odnosu na moj prijedlog) što je umjesto predloženih 12%, zatezna kamatna  stopa smanjena na 10,9% tj. sa 0,05% dnevno na 0,03% dnevno. Prihvaćen je i moj prijedlog da se ne vrši revalorizacija glavnice zbog rasta cijena i na taj način uvećava zatezna kamata i glavnica za obračun kamate.

Srpski i bosanskohercegovački bankari g. Radović i g. Adžić, kao i ministar finansija dr  Zoran Tegeltija, te narodni poslanici g. Brčkalo i g. Borenović su u ovome procesu ispoljili  visok stepen društvene, profesionalne i lične  odgovornosti.

Članci koji slijede, modeliranje z.k.s. i visina z.k.s. su dio priče o mome četiri godina dugom htjenju i naporu da se smanje troškovi privrede i stanovništva Republike Srpske koji plaćaju z.k.s. i da se postigne mnoštvo sekundarnih ekonomskih ciljeva.

Možda detaljna istraživanja o z.k.s.  u nekom drugom društvu ne bi bila ni potrebna,  ali kao što reče Andrićev  konzul iz  „Travničke hronike“                … u Bosni sve stvari idu mnogo teže i sporije nego na bilo kojem drugom mjestu.

Stručnu i ličnu satisfakciju za ova  istraživanja, pored  očiglednog povećanja blagostanja privrede, stanovništva i budžeta Srpske, pronalazim  i u pretpostavci, da će u svakoj budućoj raspravi o domaćim kamatnim stopama i njihovoj regulaciji ova dva  štiva biti polazna i referentna stručno-empirijska literatura.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi.

*