Jedan od vodećih indikatora preformansi/zdravlja bankarskog sektora su loši krediti. U bankarskoj stručnoj terminologiji oni se skraćeno nazivaju NPL (eng. nonperforming loan) i najčešće se izražavaju kao udio/procenat ukupnih (bruto) kredita. Bruto krediti su krediti iz kojih nije isključeno rezervisanje (ispravka vrijednosti), a u NPL spadaju krediti po kojima klijent kasni sa plaćanjem duže od 3 mjeseca (90 dana). Što su NPL manji to su banke zdravije i sigurnije za deponente/štediše/povjerioce.
U zadnjih 8 godina svjetski prosjek za NPL je oko 4%. Austrijski bankarski sektor je ispod ove brojke, a to znači da puca od zdravlja, za razliku od bh i srpskog bankarskog sektora. Banke u austrijskom vlasništvu su dominantne na bh tržištu što predstavlja indirektnu podršku očuvanju stabilnosti bh bankarskog sektora, ali ne i direktnu, jer ona zavisi od kvaliteta bilansa domaćih banaka. Srbija i BiH ispoljavaju sličnu dinamiku u kretanju NPL, razliku u veličini NPL je postojala decenijama, a u Q1 2018. godine ona nestaje. U prvom kvartalu ove godine NPL su 9,7% (BiH) odnosno 9,2% (Srbija). NPL u BiH su dostigli vrhunac u 2013. godini (15,1%) od kada opadaju. NPL ispoljavaju ciklično kretanje, najniži su bili u godini izbijanja globalne finansijsko-ekonomske krize (2008.). Značajno smanjenje NPL (u odnosu na neku maksimalnu vrijednost) predstavlja pokazatelj poboljšanja performansi bankarskog sektora, ali i znak da se približava početak nove faze finansijskog i poslovnog ciklusa, koji će biti obilježen rastom NPL i poremećajima u funkcionisanju kreditnog sistema, sa negativnim posljedicama na privredni sistem.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
