Stopa kapitalizacije banaka

Ciljevi bankarskog poslovanja se kreću u trouglu profitabilnost, likvidnost i sigurnosti poslovanja. Teško je (naravno ne i nemoguće) postići sva tri poslovna cilja istovremeno, jer se neki ciljevi međusobno isključuju. Ako je visoka profitabilnost postavljena kao cilj poslovanja to zahtjeva pretvaranje dodatnih novčanih sredstava u kredite, što smanjuje likvidnost. Sigurnost, u najširem smislu, se odnosi na stopu kapitalizacije, tj. na omjer bankarskog kapitala i aktive. Što su veći sopstveni/vlasnički izvori finansiranja banka je sigurnija za povjerioce (deponenete i kreditore), jer vlasnici kapitala mogu izgubiti više, a i gubitak mora biti visok da bi premašio kapital i “pojeo” dio sredstava povjerioca banke. U prosjeku, na globalnom nivou, stopa kapitalizacije je cca 10%, a u 2017. godini ona je 10,7%. Austrijske banke, vjerovatno zahvaljujući natprosiječnom upravljanju rizicima i optimizaciji pasive, samo 7,5% aktive (2017.) finansiraju iz kapitala, a bh banke skoro dvostruko više, čak 13,3% (Q2 2018). U zadnjih 7 godina odnos kapitala i aktive u bh bankarskom sektoru je cca 14% i nije značajno mjenjan. Zahtjevi regulatora u BiH i Austriji su drugačiji i to može objasniti jedan dio razlike u stopi kapitalizacije, a dio razlike pripada i lošijem kvalitetu kredita u BiH u odnosu na Austriju. Što je kreditni portfolio nekvalitetniji (viši loši krediti/NPL) kapitalni zahtjevi bi trebali biti viši. Globalna kriza je natjerala banke (možda je tome doprinjela i regulacija) sa potpuno različitih tržišta (Austrija, BiH, Hrvatska) da povećaju sigurnost svoga poslovanja. Hrvatska i BiH imaju približno istu stopu kapitalizacije bankarskog sektora.

Viša sigurnost ima svoju cijenu, jer je kapital najskuplji izvor finansiranja i relativni rast kapitala u odnosu na aktivu poskupljuje troškove finansijskog posredovanja.To je jedan od razloga (naravno ne jedini i ne glavni!) zbog kojih su troškovi korištenja bankarskih usluga u BiH viši nego u Austriji. Ako je imovina bh banaka vrednovana u skladu sa bankarskom regulativom, onda su prema stopi kapitalizacije, naše banke sigurnije za povjerioce, od austrijskih banaka. Novu recesiju bh banke će dočekati sa višim nivoom kapitala,  što znači da su iz svjetske  krize i regulator i banke izvukli pouke.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi.