U prethodnom postu sam istražio kretanje racia kredita i depozita (LtD) za period 2003-2014. g. na osnovu vremenskih serija koje publikuje centralna banka SAD. Po američkoj metodologiji LtD je konstruisan na osnovu odnosa kredita privatnom sektoru i ukupnih depozita. Ako u LtD nisu ukupni krediti i ukupni depoziti, ili krediti i depoziti po sektorima, LtD se transformiše u pokazatelj udjela kredita u depozitima, što ga čini nedovoljno preciznom mjerom smjera kreditne politike banaka.
Nakon tri i po godine evo nas u bliskoj prošlosti, junu 2018.g (vidjeti grafikon). Sada imamo mnogo precizniji LtD, na osnovu kojeg se može dati objektivnija ocijena stepena ekspanzivnosti kreditne politike banaka u zoni eura i u Bosni i Hercegovini. Po metodologiji ECB, LtD se određuje bez kredita i depozita generalnoj vladi, pa je i LtD za BiH izračunt na istovjetan način. Krediti i depoziti se odnose i na rezidente i nerezidente (stanovništvo, nefinansijska preduzeća, nebankarske finansijske institucije), a u brojniku i nazivniku LtD se nalaze identični sektori.
U prosjeku, kreditna politika bh banaka u 06/2018. g. nije ni ekspanzivna ni restriktivna, LtD našeg bankarskog sektora je 99,8, približno na istom nivou kao i LtD Njemačke. Prosječan LtD u zoni eura je 104, u Austriji on je 106,9, Slovenija ima vrlo nizak LtD, a Finska prolazi kroz period kreditne eksplozije.
Vrlo je zanimljiva raznolikost kreditne politike zemalja sa periferije zone eura, (zemalja koje su prošle, ili prolaze, kroz krizu javnog dug), a koje su popularno označene kao PIIGS (Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španija). Grčka ne odustaje od vrlo ekspanzivne kreditne politike, a i Irska i Španija su iznad prosijeka zone eura, dok su Italija i Portugal normalizovale svoje kreditne politike.
Ocijena smjera kreditne politike je sačinjena bez kredita i depozita generalne vlade – to se ne smije zaboraviti.
Kako je bankarski kredit glavni izvor finansiranja ekonomske aktivnosti u BiH, svako buduće smanjenje LtD bi dodatno pogoršalo likvidnost našeg ekonomskog sistema. Za ocijenu smjera kreditne politike u BiH u odnosu na pojedine sektor (stanovništvo, privreda, generalna vlada…) potrebno je izvršiti dekompoziciju kredita i depozite po sektorima, a to će biti tema nekog drugog posta (kao i dinamika LtD).
U uskoj vezi sa LtD je i kretanje javnog duga (u odnosu na bruto domaći proizvod). Ove dvije varijable vrlo često imaju suprotan smjer kretanja.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
