Kada se govori o funkcijama berze najčešće se navode njene tehničke funkcije svojstvene svakom organizovanom finansijskom tržištu. Berza informiše tržišne učesnike o bitnim karakteristikama hartija od vrijednosti (cijeni, obimu trgovine i varijabilitetu cijena, trgovine i prinosa). Na berzi se vrši otkrivanje cijene hartija od vrijednosti (eng. price discovery), a berze isto kao i banake omogućavaju razmijenu likvidnosti između suficitnih i deficitnih sektora ekonomije.
Uloga berze i ostalih ustanova finansijskog tržišta (Komisija za hartije od vrijednosti odobrava emisije i vodi registar emitenata, a Centralni registar vodi registre vlasnika hartija od vrijednosti) u vlasničkoj transformaciji i finansijskom restrukturiranju je u drugom planu, a upravo ovim ulogama posvećujem istraživanje.
Krajem 2005. g. Vlada Republike Srpske daje saglasnost za prodaju udjela u Banjalučkoj pivari a.d. Banjaluka(u daljem tekstu pivara). Te godine gubitak je bio oko 11 mil. KM, a državni udjel u kapitalu koji se prodavao 53,8%. Već početkom druge polovine 2006. g. novi većinski vlasnik vrši dokapitalizaciju (17,5 miliona akcija), a pivara u osmogodišnjem periodu (2005-2012.) ostvaruje kumulativni gubitak u iznosu od oko 70 miliona KM. Od 2006. g. su izvršene četiri emisije, od čega dvije dokapitalizacije. U 2012. g. pivara, vjerovatno prvi put u svojoj istoriji, ostaje bez kapitala (gubitak prelazi visinu kapitala), a sudbina njenih brojnih povjerilaca (banaka, dobavljača, radnika, fiskusa) postaje krajnje neizvjesna. Ipak, investitori dokapitalizuju pivaru krajem 2013.g. (emitovano 16,6 mil. akcija) i povеćavaju udjel kapitala u pasivi sa 0 % na 33%. U naredne četiri godine (2014-2017.) pivara ostvaruje prosiječnu neto dobit od oko 6,3 miliona KM godišnje koja ostaje dio kapitala, pa je na kraju 2017.g. kapital 41,1 mil. KM, a čak 75% aktive se finansira iz kapitala tj. sopstvenih izvora finansiranja.
U pozadini finansijskog restrukturiranja preko ustanova finansijskog tržišta je uporedo vršeno i vlasničko restrukturiranje pivare (centralizacija i promjena vlasništva). Pivara u septembru 2018.g. ima samo tri vlasnika, jedno fizičko lice (0,002%) i dva pravna lica koja drže 99,9% kapitala. Pivara je vlasnik sopstvenih akcija (87,87%), što čini vlasničku strukturu vrlo neobičnom za lokalno tržište, ali ne i za svjetsko finansijsko tržište.
Na ovome nivou finansijskog i vlasničkog restrukturiranja obezbijeđana je puna operativna i finansijska funkcionalnost pivare. Potraživanja svih povjerilaca su obezbjeđena imovinom pivare, njenom akumulativnošću i izuzetno visokim udjelom kapitala u pasivi.
Da li će pivara ostati na berzi, ili će se transformisati u zatvoreno akcionarsko društvo, zavisi od odluke njenih većinskih vlasnika.
Berza (BLSE) i ostale ustanove tržišta hartija od vrijednosti (Komisija za hartije od vrijednosti i Centralni registar) su odigrale svoju ulogu – obezbijedile su institucionalne uslove za finansijsko i vlasničko restrukturiranje Banjalučke pivare a.d. Banjaluka.
Predstavio sam školski primjer funkcionalnosti ustanova finansijskog tržišta. Sljedeći post na temu pivare bi mogao biti posvećen pokazateljima vrednovanja akcija.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
