Evroazija na Balkanu

U Bosni i Hercegovini, pogotovo u Republici Srpskoj, dio Evroazije tj. Rusija velika je tema, isto kao što je  velika tema bio izbor posljednjeg američkog predsjednika.

Geopolitičari Evroaziju ponekad vide očima Bžežinjskog (Velika šahovska tabla, 1997.), rijetko kao kontinent čije je poluostrvo Evropa, a nikad Evroaziju (ili njenu paradigmu na  Balkanu, Rusiju) u  sudaru sa Zapadom ne posmatraju tragikomično, kao u filmu (Tri karte za Holivud, 1993.).

Ja u ovome postu nudim četvrtu, spoljnotrgovinsku, deviznu, makrekonomsku  i provincijsku percepciju Evroazije na Balkanu, kroz komercijalne odnos Republike Srpske i Ruske Federacije.

Grafikon ima dvije  ipsilon ose.  Na lijevoj je uvoz iz Rusije u milijardama KM, a na desnoj izvoz u Rusiju u milionima KM.

Eksponencijalni rast (izvoz) kao da je usud nekih ekonomskih varijabli u Srpskoj (imali smo ga već u jednom od istraživanja), a uvoz iz Rusije poprima obrise  ciklusa (sinusoide).  Izvoz  Srpske u Rusiju  je za 5 godina  porastao čak  1015% (2017/2012.), a uvoz iz Rusije je u istom vremenskom periodu smanjen za  42%.  Uvoz pada sa 1,16 mlrd.KM (2012.) na 680 mil. KM (2017.), a izvoz raste sa 4,2 mil. KM na  46,5 mil. KM.

U 2017.g. porasli su i uvoz (18%) i izvoz (73%).

Pokrivenost uvoza sa izvozom  je još uvijek izuzetno  niska, ali ima trend rasta. Srpska iz Rusije uvozi najviše energente (sirova nafta),  a izvozi hranu (najviše voće).  Ruski tržišni potencijal stoji  pred jednom malom ekonomijom kao nepregledni okean.

U 2012.g. pokrivenost  uvoza  sa izvozom je bila 0,36%, a danas (2017.) ona je 6,8%.

Za sada, čini se da je Srpska iskoristila pruženu joj šansu.

Uvoz je ekvivalent za odliv deviza, a izvoz za priliv deviza. Devizni debalans (razlika uvoza i izvoza) sa Rusijom je ogroman, iako se smanjuje. U 2017.g. Srpska je u odnosima sa Rusijom ostala kratka za 324 mil. EUR,  a od 2012.g. do 2017. g.  kumulativno za  2,7 milijardi  EUR.

Devizna neravnoteža u odnosima sa Rusijom i generalno se ne može izbjeći jer su proizvodni i izvozni potencijali Srpske u  razvoju, a nafta se mora uvoziti, ali može li se devizna neravnoteža smanjiti?

Jedan veliki dio naftnih derivata se koristi kao gorivo za putnička auta.  Srpska uvozi polovna auto, ali polovnog goriva nema. Srpski i bosanskohercegovački prijatelji ni sa Istoka ni sa Zapada ne savjetuju ni Srpskoj ni Bosni i Hercegovini da bi možda trebali smanjiti/ograničiti uvoz polovnih automobila i razvijati javni saobraćaj (a možda  i sopstvenu autoindustriju), kako bi kroz smanjenje tražnje za naftom  (i smanjenje uvoza automobila) smanjili devizne i spoljnotrgovinske debalanse.

Imaju li snage Srpska i Bosna i Hercegovina da budu prijatelji sami sebi? Bosanskohercegovački i srpski devizni prilivi  su obilni i imaju  nepresušne izvore?

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi.