Jedan dio Rusije je prihvatio sankcije zemalja Zapada kao pojavu koja će biti brzo prevaziđena zahvaljujući ogromnim resursima kojima zemlja raspolaže. Optimizam se širio daleko izvan granica empirije, logike i realizma pa su neke od najistaknutijih i moralno najuglednijih ruskih javnih ličnosti čak tvrdile “da nema sankcija, trebalo bi ih izmisliti”, kao i da je odbrana od sankcija vrlo jednostavna jer “treba samo naučiti raditi.” Danas, 4 godine poslije početka uvođenja sankcija (prve sankcije su uvedene u julu 2014.) vrlo je očigledno da Rusija uopše nije pronašla prikladan odgovor na sankcije, odgovor koji bi se mogao očekivati od zemlje sa industrijskom tradicijom, jakim inžinjerstvom i nepreglednim resursima.
Na grafikonu je prikazan rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u periodu 2013-2018.g. prema podacima MMF-a. (za 2018.g. procjena). Proračun je rađen na osnovu BDP izraženog u konstantnim cijenama, a za baznu godinu je odabrana 2013.g. jer je to zadnja godina u kojoj je Rusija živjela bez sankcija. Odabrane zemlje su poredane po vrijednosti rasta BDP, od najnižeg ka najvišem.
Tokom 5 godina Kina je porasla za čak 40%, BiH za 14%, a Austrija za 9%. Rusija kao da je prikovana za 2013.g., njen rast u petogodišnjem periodu je svega 1,2%.
Kako možemo sa velikom vjerovatnoćom pretpostaviti da je petogodišnja ekonomska stagnacija Rusije prvenstveno prouzrokovana sankcijama, a ne padom cijena nafte (do 2017.g. cijena nafte je smanjen za oko 50%, a u 2018.g. pad je jedna trećina (2013=100))?
Odgovor je vrlo jednostavan. Da je pad cijena energenata glavni uzrok regresivnih privrednih kretanja u Rusiji, Saudi Arabija bi bila rame uz rame sa Rusijom. Ali ona to nije, ona je porasla za oko 11%.
Sankcije su zaustavile razvoj Rusije. One su vrlo moćno ekonomsko oružje. Rusija već 5 godina tapka u mjestu. Predviđanja djela ruske javnosti su bila vrlo naivna.
Ruski rival, SAD, uvećao je BDP za 12,7%.
Bez obzira na nisku i nesistemsku posvećenost izgradnji ekonomskog sistema BiH je, prema ovim podacima MMF-a, ispred i Srbije i Hrvatske.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
