Kako sankcije stežu obruč oko ekonomskog sistema najveće zemlje na svijetu, kojim mehanizmom one djeluju na ekonomske varijable i može li im se ruska ekonomija oduprijeti?
Prvi talas sankcija stiže polovinom 2014.g. Ruske državne banke ne mogu više uzimati kredite na Zapadu (pojednostavljeno i između ostalog). Ova mjera može djelovati prilično bezazleno, jer ako ruske banke ne mogu uzimati kredita od ino banaka, zar se ne mogu zaduživati na domaćem tržištu? Da, mogu ali postoji jedna “mala” razlika. Ruske banke daju kredite pretežno u rubljama (RUB), a u devizama samo ako ih imaju ili ako ih kupe na ruskom deviznom tržištu, dok banke sa sjedištem u zoni eura , SAD, Velikoj Britaniji, daju kredite u devizama (sa aspekta Rusije) i one te devize ne moraju kupovati jer je to njihova domaća valuta (isto kao što je rublja domaća valuta u Rusiji).
Nakon uvođenja sankcija ruske državne banke se mogu zaduživati u devizama samo na ruskom tržištu. Kako je količina deviza ograničena rast tražnje za devizama u Rusiji (ruske firme moraju refinansirati kredite u dolarima) povećava cijenu USD izraženu u rubljama (zelena linija na grafikonu). Sa USD/RUB 33 koji je preovladavao u 2013. g. na kraju 2014.g. došlo se do kursa od 1:56 , dolar je u odnosu na rublju ojačao za 83%. Građani i firme koji su držali dolare su uvećali svoju imovinu. Vlasnici rublje su gubitnici. U 2015.g. vrijednost dolara je za 140% viša u odnosu na 2013.g.
Međutim to nije kraj mehanizma djelovanja sankcija na ekonomiju, već samo njegov početak.
Sva uvozna roba, izražena u dolarima, ili eurima, se sada množi sa višim kursom, čime se preko depresijacije/slabljenja rublje uvozi inflacija u Rusiju. Sa 6,7% u 2013.g. inflacija skače na 15,5% (2015.g.) … što je rublja slabija inflacija je veća. Strani investitori kupuju dolare kako bi što prije povukli kapital iz Rusije, za manje rubalja (oponašaju ih i ruski građani i ruska preduzeća). To dodatno povećava cijenu dolara, ali i inflaciju. Dejstvo sankcija pojačava pad cijena nafte čime se smanjuje priliv deviza u Rusiju i njihova ponuda na deviznom tržištu.
U borbu protiv inflacije se uključuje Centralna banka Rusije (CBR), koja je zadužena da čuva vrijednost rublje. Visoka inflacija osiromašuje ruske građane. CBR povećava kamatne stope kako bi ubijedila investitore da zadrže rublje i da ne kupuju dolar/evro. Sa 5,5% referentna kamatna stopa CBR se penje na 17% (2014.g.), a istovremeno referentna kamatna stopa Evropske centralne banke (ECB) je 0,05% (crvena linija na grafikonu). Razlika od 16,95 procentnih poena je dovoljna da zaustavi odliv kapitala i stabilizuju kurs i cijene? Inflacija postepeno opada, kamatne stope takođe, a rublja blago jača. Još uvijek slaba rublja smanjuje uvoz, (jer je on izražen u rubljama skup) i povećava izvoz (on je sada jeftin). Čini se da su svi ekonomski problemi Rusije riješeni?
Ako je to zaista tako zašto je rast realnog BDP Rusije u periodu 2013- 2018.g. svega 1,2%?
Zato što se za stabilizaciju inflacije preko rasta kamatnih stopa plaća cijena u obliku usporavanja privrednog rasta. Ako je novac skup (visoke kamatne stope) tražnja za kreditima se smanjuje (kao i za svakom drugom robom čija cijena raste), a nizak kreditni rast smanjuje tražnju za robama i uslugama u Rusiji. Niža domaća tražnja (sve ostalo jednako) znači niži privredni rast i na kraju privrednu stagnaciju.
Krajem septembra 2018.g. referentna kamatna stopa CBR je 7,5% , a ECB 0%. Prosiječna ruska godišnja inflacija se približila ciljanoj inflaciji u zoni eura (2%), ali očekivani godišnji rast cijena (decembar/decembar) u Rusiji je i dalje visok (5,0%-5,5%, prognoza CBR). Očekivani privredni rast u 2018.g (konstantne cijene, IMF) u Rusiji je 1,7%, a u Kini 6,6%, BiH 3,2%, SAD 2,9%.
Zapad sankcijama može zaustaviti ekonomski rast i razvoj ogromne većine zemalja na svijetu bilo da su one ekonomski male, ili velike. Šestu godinu sankcija Rusija dočekuje sa visokim kamatnim stopama i niskom stopom privrednog rasta.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
