Cijena crnog zlata je veoma promjenjiva. Prosječna cijena nafte je u 1973. godini, prema dostupnim podacima[1] iznosila 4 USD po barelu. Najviše cijene nafte (preko 100 USD po barelu) bile su u periodu 2011-2013. godine, zbog nesuglasica SAD i Irana. Iranci su tada obnovili (nikada ostvarenu) prijetnju da će onemogućiti prolazak tankera kroz tjesnac Hormuz[2]. Takav potez izazvao bi šok na naftom tržištu, budući da se procjenjuje da kroz tjesnac Hormuz prolazi 20-40% od ukupne količine nafte kojom se trguje u svijetu, budući da više od 85% sirove nafte odlazi na azijsko tržište, u Japan, Indiju, Južnu Koreju i Kinu.
Rast US dolara i povećanje proizvodnje nafte iz škriljaca oborili su cijenu nafte u periodu 2014-2015. godine. Prosječna cijena nafte u 2014. godini iznosila je 90 USD po barelu, a u 2015. godini svega 38 USD po barelu. Zatim je OPEC odlučio da smanji ponudu i cijena nafte je ponovno porasla na 67 USD po barelu krajem 2017. godine.
U prvom polugodištu 2018. godine cijena nafte se uglavnom kretala u rasponu 60-80 USD po barelu, u prosjeku oko 71 USD po barelu. Nakon nešto manje izražene promjenjivosti u julu i avgustu, u septembru je cijena nafte osjetnije porasla i na kraju mjeseca dostigla 83 USD po barelu, jer je SAD najavljivala da će početkom novembra (ponovno) uvesti sankcije na iransku naftu, a što je ojačalo bojazan da će ponuda nafte biti smanjena.
Od početka oktobra 2018. godine, kada je iznosila 85 USD po barelu, cijena nafte na svjetskim tržištima već treću sedmicu zaredom polako opada. Razlog je očekivanje daljeg slabljenja potražnje za crnim zlatom, zbog usporavanja rasta vodećih svjetskih ekonomija. Na pad cijene utiču i očekivanja rasta ponude krajem tekuće godine[3].
Na cijenu nafte utiče i nestabilnost na svjetskim berzama. Berze su nestabilne, u zadnje vrijeme većinom u padu[4]. Primarni uzrok je trgovinski rat između SAD-a i Kine. Dodatno ulje na vatru dolijeva odbijenje Evropske komisije da prihvati projekciju fiskalnog budžeta Italije za 2019. godinu. Reakcije italijanskih političara takođe ne doprinose smirenju napetosti.
Trenutno cijena barela Brent nafte iznosi oko 77 USD, što je za oko dva dolara po barelu više od obimom trgovine ponderisanog prosjeka u posljednjih deset godina.
Pad potražnje usljed usporenja rasta vodećih svjetskih ekonomija i nestabilnosti na svjetskim berzama zbog trgovinskog rata SAD i Kine, kao i razne geopolitičke tenzije drže cijenu nafte u aktuelnim uslovima na nivou njenog desetogodišnjeg prosjeka.
mr Vidosav Pantić, Stavovi navedeni u materijalu su stavovi autora i ne moraju da se poklapaju sa stavovima institucije u kojoj je autor zaposlen.
[1] Podaci su „free of charge“ dostupni na stranici https://www.thebalance.com američke konsultantske agencije The balance, sa sjedištem u Njujorku.
[2] Tjesnac Hormuz je jedini morski prolaz iz Perzijskog zaliva ka Indijskom okeanu te zbog toga ima veoma važan strateški značaj. Na sjevernoj strani moreuza je teritorija Irana, a južnu dijele Ujedinjeni Arapski Emirati (Emirat Ras el Hajma) i Oman (poluenklava Musandam).
[3] Zvaničnici Saudijske Arabije tvrde da, „zarad zadovoljstva kupaca“, mogu povećati proizvodnju nafte, samo ako bude potrebno da se kompenzira eventualni nedostatak iranske nafte na tržištu.
Ovakve najave saudijskih zvaničnika otvaraju dosta prostora za spekulacije sa padom cijena energenata.
[4] Prošle sedmice, Dau Džons je pao za 3%, a S&P 500 indeks za 4 %.
