TED spred (engl. TED Spread) je razlika između tromjesečnog LIBOR[1]-a (referentne kamatne stope po kojoj banke jedna drugoj nude novac na korišćenje na Londonskom međubankarskom tržištu) i kamatne stope tj. prinosa na tromjesečne američke trezorske zapise (T-Bills yield).
TED je akronim formiran od „T-Bill“ i ED, simbola za Eurodolarski terminski ugovor, budući da je u početku, do 1987. godine, TED spred predstavljao razliku između kamatnih stopa na tromjesečne američke državne trezorske ugovore (Three-month U.S. Treasuries contracts) i stope tromjesečnog Eurodolarskog ugovora (Three-month Eurodollars contract).
Rizik od neizmirenja obaveze (default risk) banke je po pravilu viši od rizika neizmirenja obaveza Vlade SAD, tako da TED spred predstavlja pokazatelj kako banke međusobno procjenjuju rizike, tj. kako banke procjenjuju rizike međusobnog pozajmljivanja novca. Ukoliko raste percepcija da jedna ili više banaka mogu imati probleme sa likvidnošću ili solventnošću, to se zahtijevana stopa na zajmove drugim bankama više razlikuje od zahtijevane stope na državne hartije od vrijednosti.
Kada je ekonomija u padu, među bankama se javlja sumnja da će neke od njih možda imati problema. Međutim, banke ne znaju koje banke će možda imati problema, tako da povećavaju zahtijevanu kamatnu stope na međubankarske pozajmice (Libor) i na taj način ograničavaju međubankarsko kreditiranje. Rast Libora dovodi do višeg TED spreda i smanjuje se likvidnost na međubankarskom tržištu, što na kraju reazultira slabijom dostupnošću kredita za potrošače i korporacije. Primjera radi, TED spred je u 2008. godini nakon kolapsa Braće Liman (Lehman Brothers) premašio 450 baznih poena.
U 2010. godini, TED spred se polako vratio na dugoročni prosjek od 30 baznih poena. Štaviše, u martu 2011. godine se spustio na svega 11 baznih poena, što je bio pouzdan pokazatelj da se međusobno povjerenje banaka vratilo. Međutim, te godine je kriza grčkog duga eskalirala u široko rasprostranjenu bojazan da je ugroženo „ekonomsko zdravlje“ eurozone. TED spred je zbog toga opet počeo da raste i sredinom juna 2011. godine je premašio 45 baznih poena.
TED spred je pokazatelj međubankarskog kreditnog rizika i zdravstvenog stanja bankarskog sistema. Njegov porast ukazuje na pad međusobnog povjerenja u bankarskom sektoru i ugroženo „zdravlje“ ekonomije , a tendencija opadanja TED spreda ukazuje da se vraća međusobno povjerenje banaka.
mr Vidosav Pantić, Stavovi navedeni u materijalu su stavovi autora i ne moraju da se poklapaju sa stavovima institucije u kojoj je autor zaposlen.
[1] LIBOR se koristi kao referentna kamatna stopa za sljedeće valute: USD, GBP, CHF, JPY, CAD i DKK.
