Da bi se proizvela neka roba/fizički proizvod prvi korak u proizvodnom smislu je kupovina sirovina (mašina je već kupljena). Predradom sirovina dobijaju se poluproizvodi, a na kraju proizvodnog ciklusa finalni proizvod. Tipičan primjer ove vrste proizvodnog ciklusa se odvija u rafinerijama. One kupuju naftu, koriste je kao sirovinu, a njenom preradom se dobijaju frakcione destilacije nafte, bezolovni benzin, eurodizel 5, eurodizel 4 … kao i razna motorna ulja.
Novac je posebna vrsta robe čija je proizvodnja zakonom povjerena emisionim/centralnim/narodnim bankama. U svakoj državi postoji samo jedna emisiona banka.
Ono što mi zovemo novac je evidentirano u pasivi emisione banke i predstavlja njene obaveze. Obaveze emisione banke se sastoje od novca u opticaju (eng. notes) i novca na računima komercijalnih banaka kod emisione banke (eng. reserves). Novac u opticaju je efektivni novac ili efektiva, može se opipati, ima tri dimenzije (širina, dužina i visina) i on se fizički proizvodi. Sredstva/rezerve banaka kod emisione banke su žiralni novac, one se ne mogu opipati, nisu fizički proizvod, ali se sa njima može plaćati i kupovati, a mogu se pretvoriti i u efektivni novac.
Kao što građani i pravna lica imaju račune kod banaka isto tako i komercijalne banke imaju račune kod emisionih banaka. Emisiona banka je banka komercijalnih banaka, tj. banka banaka, kod koje banke drže žiralni novac tj. rezerve.
Najmoćnija emisiona banka na kugli zemaljskoj je emisiona banka Sjedinjenih Američkih Država, Federalne rezerve ili skraćeno FED. Kod FED-a američke banke drže novac, tj rezerve pa otuda u nazivu američke centralne banke pojam “rezerve”, a odrednica “federalne” se pojavljuje zato što je to državna tj. federalna ustanova.
Obaveze (pasiva) FED-a su za 12 godina (01/2007-11/2018.) uvećane za 4,75 puta (vidjeti grafikon), što znači da je dolara za toliko puta više (pojednostavljeno i ne sasvim precizno).
Na početku 2007. godine dolara (kreiranih od strane FED-a) je u američkom ekonomskom sistemu bilo oko 800 milijardi, a danas (14.11.2018.) ih je oko 4.000 milijardi.
Kako su amerikanci proizveli sav ovaj novac? Šta im je poslužilo kao sirovina?
U proizvodnom smislu, novčanice i papirni novac koriste metal i papir kao sirovinu. Obradom metala dobija se kovani novac, a obradom papira novčanice – papirni novac.
Žiralni novac – rezerve se kreiraju “potezom pera”, tako što na račun banke emisiona banka upiše određenu cifru, tj. broj novčanih jedinica!?
Ako se zanemari uloga metala i papira u proizvodnji efektivnog novca, onda se može reći da emisione banke poput FED-a stvaraju novac “ni iz čega” (lat. ex nihilo).
Evo kako to pojednostavljeno funkcioniše. Npr. Trezoru SAD (U.S. Treasury ) treba kredit. Trezor/Ministarstvo finansija SAD emituje obveznice na finansijskom tržištu. FED ne kupuje obveznice odmah (primarno tržište), već od privatnih investitora/dilera koji su ih prethodno kupili (sekundarno tržište). Kada FED kupi obveznice u njegovoj imovini/aktivi se pojavljuje stavka potraživanje po obveznicama (što je ekvivalentno davanju kredita), a u svojoj pasivi FED samo poveća stanje na računu banke kod koje Trezor SAD ima račun, ili direktno upiše novu brojku/novo stanje na računu Trezora SAD.
Dakle, FED stvara novac jednim potezom pera, i to ni iz čega, ili na latinskom ex nihilo. Čim FED kupi obveznicu ili da kredit stvoren je novac u žiralnom obliku. Da li će on kasnije biti transformisan u kovanice ili novčanice, to je za opisani proces stvaranja novca nebitno.
Ovaj “proizvodni” proces se u bankarsko-ekonomskoj terminologiji zove; emisija, primarna emisija ili kreiranje novca. Lica izvan bankarsko-ekonomske struke, laici, upotrebljavaju pogrešan pojam (koji se odomaćio i kod nas i u svijetu) “štampanje novca” , a FED je je nakon početka globalne ekonomske krize (2008.) uveo u upotrebu pojam kvantitativno popuštanje/labavljenje (eng. quantitive easing).
Tehnologija proizvodnje novca se razlikuje od tehnologije proizvodnje fizičkih proizvoda. Da bi emisiona banka proizvela žiralni novac njoj nije potrebna nikakva sirovina, već samo “papir i olovka”, odnosno bankarski račun i informacija o brojci koju treba na njega upisti u elektronskoj formi.
Na opisani način novac (EUR) kreira i Evropska centralna banka (ECB).
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
