Banke veliki dio investicione aktivnosti privrede finansiraju iz domaće štednje. Bez investicija nema dugoročno održivog privrednog razvoja, šta znači da je štednja jedan od ključnih generator razvoja ekonomije. Skupa štednja, skupe investicije, usporen razvoj. Ovo je makroekonomska dimenzija kamatne stope na štednju.
Za one građane koji zarađuju više nego što troše visina kamatne stope na štednju (vidjeti grafikon) je jedan od razloga za odluku “štediti, ili ne štediti”. To je jedan od mikroekonomskih aspekata štednje.
U kretanju kamatnih stopa na štedne uloge (depozite) stanovništva (u KM i/ili sa deviznom klauzulom), izdvaja se nekoliko trendova i karakteristika. Veća ročnost štednje, veća kamatna stopa – opštepoznata zakonitost – ali u BiH izuzetno mala razlika u kamatnim stopama na štednju do dvije godine i iznad dvije godine. Kamatne stope opadaju već sedmu godinu uzastopno, što je očigledno. Kamatne stope na oročene depozite iznad godinu dana su opale znatno više (u posmatranom periodu pad je 2,4 procentna poena) nego kamatne stope na štednju do jedne godine (1,81 procentni poen).
U zadnja tri mjeseca kamatna stope na štednju do jedne godine raste duplo (sa 0,23% u 08/2018.g. na 0,46% u 10/2018.), što može biti posljedica povećane konkurencije banaka za ovaj dio štednje. Drugi razlog rasta mogu biti očekivanja/najave da bi Evropska centralna banka (ECB) krajem 2019.g. mogla povećati kamatne stope, što bi lančano povećalo sve kamatne stope u zoni eura, pa i u BiH. Treći razlog rasta kamatnih stopa na štednju do jedne godine bi se mogao povezati sa izvedenim teorijskim stavom da je brži rast kamatne stope na kratkoročnu štednju u odnosu na kamatnu stopu na srednjoročnu ili dugoročnu štednju prouzrokovan rastom očekivanja da bi bh ekonomija mogla ući u silaznu fazu ekonomskog ciklusa – recesiju. Izvoditi zaključak o budućem kretanju kamatnih stopa na osnovu podataka za samo tri zadnja mjeseca nije pouzdano niti preporučljivo, ali u zadnjih 11 mjeseci kamatna stopa na štednju do godinu dana “odbija” da padne ispod 0,23%, što bi mogao biti pokazatelj da su dostignute granice pada.
Bez obzira na značajan pad, kamatne stope na štednju u BiH su i dalje relativno visoke, ako se uporede sa austrijskim.
Bh kamatna stopa na štednju do godinu dana je 0,46% (10/2018.), dok je u Austriji ona 0,12% (09/2018.).
Na štednju od jedne do dvije godine bh banke prosječno plaćaju 1,12% (10/2018.), a austrijske banke svega 0,2%(09/2018.).
Na period iznad dvije godine štednja u BiH se plaća 1,25% (10/2018.), a Austriji 0,77% (09/2018.).
Kamatne stope u BiH su više nego u Austriji jer bh ekonomija troši više nego što stvara već 20 i više godina, za razliku od austrijske ekonomije.
Visoka, ili viša, kamatna stopa je cijena koju zemlje poput BiH plaćaju da bi finansirale deficit tekućeg računa platnog bilansa. To je teorijski stav koji je praksa bezbroj puta potvrdila, a verifikovan je i u BiH.
Stalno veći uvoz od izvoza, uz očekivani rast kamatnih stopa ECB krajem sljedeće godine, su neki od bitnih faktora koji bi mogli usporiti dalji pad kamatnih stopa na štednju u bh bankama i/ili čak preokrenuti njihov trend u srednjem roku.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi.
