Bura u čaši vode

Davno je rečeno, a i dokazano, da je jedino u novinarstvu loša vijest dobra vijest, jer loša vijest prodaje novine. Zašto prosiječnog čovijeka više privlači loša nego dobra vijest, to bi trebali znati  psiholozi.

U ovome postu analiziram jednu “lošu” vjest iz srpskog bankarskog sektora.

Jedan naš medij nas je prije mjesec dana obavijestio da zbog neuspijelog pokušaja dokapitalizacije Pavlović banke bankarskom sektoru Republike Srpske prijeti banarska kriza!? Kod bankarsko-ekonomskog laika ova vjest može izazvati zabrinutost, a ja ću je “pokušati” osporiti na najmanje dva načina.

Aktiva Pavlović International Banke a.d. Slobomir, Bijeljina je 2,7% aktive bankarskog sektora Republike Srpske, ili 0,98% aktive bankarskog sektora BiH. Bez obzira šta se dešavalo sa Pavlović bankom, ovako mala banka ne može ni na koji način uticati na bilo šta što imalo liči na bankarsku krizu. U svom ekstremnom obliku bankarska kriza predstavlja kolaps kreditnog sistema, masovni pomor velikih banaka, bjesumučno povlačenje depozita iz banaka i na kraju bankarsku paniku širokih razmjera. Ovako veliki potresi u bankarskom sistemu mogu biti izazvani samo kolosalnim problemima u poslovanju ne jedne već nekoliko velikih banaka. Pavlović International Banka a.d. Slobomir, Bijeljina je po aktivi mala, a ne velika banka.

U središtu priče o Pavlović banci je činjenica da nije uspjela dokapitalizacija. Pa šta ako nije uspijela? Da li to znači da je banka nelikvidna, pa niko neće da baca “dobar novac za lošim novcem” ili jednostavno treba malo više vremena da se pronađe novi investitor?

Likvidnost banaka regulišu direktno entitetske agencije za bankarstva, a indirektno Centralna banka BiH/CBBiH. CBBiH je svim bankama polovinom 2016.godine “poručila” da moraju u novčanim sredstvima u prosijeku držati najmanje 10% od svojih depozita tj. obaveza, a ostatak mogu pretvoriti u kredite (vidjeti grafikon). Ova “poruka” se u bankarskoj terminologiji naziva obavezna rezerva (OR) ili eksplicitna obavezna rezerva (EOR). EOR od 10%  je crvena linija ispod koje se ne smije pasti.

Ako je u banku položeno 100 miliona depozita, a banka drži 20 miliona u novčanim sredstvima omjer 20/100 = 20% se zove implicitna obavezna rezerva (IOR). Banka koja u novcu drži više depozita od propisanog minimuma je vrlo oprezna banka, jer vodi nadprosiječnu brigu o sigurnosti imovine svojih štediša i deponenata. Oprezna banka, koja vodi veliku brigu o svojim štedišama i deponentima, ima IOR (plava linija) mnogo veći od EOR (crvena linija).

Da li je Pavlovića banka oprezna ili neoprezna? Pavlović banka je nadprosiječno oprezna banka, jer je značajno likvidnija od propisanog minimuma. Njena implicitna obavezna rezerva (01/2017-11/2018) je u prosijeku 20%, što je duplo više od propisanog minimuma, a na kraju novembra 2018.g. banka 18,3% svojih depozita drži u novcu (kod CBBH). U banci je IOR >>> EOR i to u prosijeku za oko dvostruko.

Ako su stvari ovakve kakvim sam ih prikazao, a jesu, šta je bio motiv povezivanja “bankarske krize” i procesa dokapitalizacije u jednoj maloj banci.

Možda pisanje zbog pisanja, pisanje zbog pravljenja drame, a ne zbog prosvjećivanja i prenošenja korisnih poruka?

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove  u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su  lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.