Tokom januara u Bife-u će biti predstavljen stručni članak “Kredit emisione banke“. On je objavljen polovinom 2014. u sarajevskom bankarskom časopisu “Banke u BiH”. Uz saglasnost autora biće postavljen u Bife-u i prezentovan kroz najmanje 9 postova (svaki treći dan po jedan post), s tim da ćemo u obliku primjedbi Bife-a unijeti pojašnjenja onih djelova teksta koje smatramo nerazumljivim za prosiječnog čitaoca. Članak analizira razloge zbog kojih bi Centralnoj banci Bosne i Hercegovine trebalo dozvoliti da daje kredite, a Bife poziva sve one autore koji misle drugačije da se oglase u formi postova takođe na Bife-u radi podsticanja rasprave na ovu, za naš ekonomski sistem, vrlo bitnu temu. Ako postoje razlozi da CBBiH počne kreditirati domaća pravna lica, sigurno postoje i razlozi da to ne učini. Da bi CBBiH dobila pravo da kreditira u BiH, potrebno je izmjeniti Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a to je u nadležnosti državne skupštine.
Kao uvertira u članak tj. postove, posjetiocima Bife-a za početak predstavljamo sažetak članka.
*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.
Sažetak
Identifikovali smo sedam razloga za dodjeljivanje kreditne funkcije domaćoj emisionoj banci − Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH). Protivrječnosti u ekonomskom sistemu BiH, jednim dijelom, mogu biti prevaziđeni uvođenjem kredita emisione banke (KEB). On bi imao pozitivne efekte na finansijsko restrukturiranje privrede, cijenu javnog dug, finansiranje budžetskog deficita, i kvalitet zaštitne mreže koja se formira oko bankarskog sistema. KEB omogućava vođenje selektivne kreditne politikе, a preko KEB-a se dolazi i do referentne kamatne stope, koja je potrebna za eventualni novi oblik modeliranja zatezne kamatne stope i za novi oblik upravljanja bankarskim aktivama i pasivama (usljed značajnog rasta depozita rezidenata u domaćim bankarskim pasivama). KEB povećava dobit CBBiH, povećava be-ha javne prihode i smanjuje entitetske budžetske deficite.
Emisiona banka bez kreditne funkcije nije banka u izvornom značenju riječi banka. Glavni bankarski poslovi su kreditno-depozitni, a CBBiH na domaćem tržištu obavlja samo depozitne poslove. Potencijalni negativni efekti KEB-a, sa makroekonomskog aspekta, ne bi trebali predstavljati povod za dalju apstinenciju domaće emisione banke sa tržišta domaćeg bankarskog kredita.
Uvođenjem KEB-a stvaraju se pretpostavke za aktivniju ekonomsku politiku usmjerenu ka smanjenju nezaposlenosti.
Ključne riječi: kredit emisione banke, Centralna banka BiH, referentna kamatna stopa, efekat istiskivanja, monetizacija budžetskog deficita, LOLR, loši krediti.
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
