U bankarskim sistemima isključivo je komercijalnim (i investicionim) bankama povjerena uloga finansiranja privrede, što ne znači da i emisiona banka (centralna banka, primjedba Bife) ne može direktno finansirati privredne subjekte. U okviru masovnih intervencija na finansijskom tržištu FED (emisiona banka SAD-e) je direktno, zaobilazeći banke, finansirao privredu i/ili nebankarske finansijske institucije.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) se ne bi morala ograničiti samo na kreditne odnose sa javnim sektorom, entitetskim i državnim vladama, i bankama, već bi mogla ući i u kreditne odnose sa nebankarskim sektorom tj. sa privredom. Selektivna kreditna politika je postojala u ekonomskom sistemu kojem je BiH prethodno pripadala (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija). Napuštena je, jer je bila izvor diskriminacije u dodijeli kredita, pri čemu se posebno isticao nedostatak jasno definisanih, tržišnih, kriterija za dodijelu kredita što je vodilo ka tržišnim distorzijama (nepravilnostima, primjedba Bife) i neekonomskoj alokaciji (raspodijeli, primjedba Bife) sredstava uz stvaranje povlaštenih sektora.
Novi povod za afirmaciju kredita emisione banke kao vodećeg elementa kreditne politike, bi se mogao pronaći u nedovoljnoj efikasnosti transmisionog mehanizma domaće monetarne politike (mehanizam kojim monetarna politika utiče na ponudu novca, primjedba Bife), sa aspekta obavezne rezerve (vidjeti grafikon). Iz ovoga razloga se i FED odlučio da putem direktnog kreditiranja privrede premosti bankarski sektor i prevaziđe i pobijedi nespremnost banaka da višak likvidnosti stave na raspolaganje privredi. Na kraju 2013. godine naše banke raspolažu sa 1,8 mlrd. BAM iznad obavezne rezerve, implicitna stopa obavezne rezerve (u daljem teksti SOR) je 20,5%, dok je eksplicitna SOR 8,5%. (Implicitna SOR je računata stavljanjem u odnos prosječnog salda obaveznih rezervi i osnovice za obračun obaveznih rezervi. Eksplicitna SOR je računata stavljanjem u odnos prosječne obavezne rezerve i osnovice za obračun obaveznih rezervi).
Selektivna kreditna politika je instrument ekonomske politike, koji bi se mogao iskoristiti za razvijanje poželjne privredne strukture i smanjenje nezaposlenosti. CBBiH se može odlučiti da smanji kreditni rizik i posluje preko komercijalnih banaka (na način na koji to npr. radi Investiciono-razvojna banka Republike Srpske), ili da se direktno pojavi kao povjerilac u dužničko-povjerilačkim odnosima sa privredom.
*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
