Referentna kamatna stopa (u daljem tekstu reks) je uvijek neka kamatna stopa nacionalne centralne banke, sa višestrukom ulogom i značajem, zavisno od vrste aktive/pasive na koju se primjenjuje. U našem neposrednom okruženju emisione banke (Narodna banka Hrvatske i Narodna banka Srbije) imaju kreditnu funkciju i spektar kamatnih stopa sa kojim utiču na ponudu i tražnju za novcem.
Kredit emisione banke (KEB), bilo da se radio o monetizaciji (finansiranju ) budžetskog deficita, ili selektivnoj kreditnoj politici, bi popunio nedostatak u spektru domaćih kamatnih stopa. To bi bila bazna kamatna stopa za ugovaranje u komercijalnim bankarskim poslovima, osnovica za određivanje drugih kamatnih stopa, onih na tržištu novca ili kapitala, baza za određivanje zatezne kamatne stope (po ugledu na regionalnu i svijetsku praksu) i što je najvažnije to bi bio signal o smjeru kretanja monetarne politike i poruka izvršnoj vlasti, fiskalnoj politici, politici raspodijele dohotka, i svim donosiocima političkih i ekonomskih odluka (eng. policymaker), šta CBBiH misli o ekonomiji, njenom stanju i trendovima, i u kojem smjeru se kreću njena predviđanja.
U kombinaciji sa rastom domaće finansijske akumulacije (depoziti rezidenata) i padom ino akumulacije/strane pasive u bilansima banaka (vidjeti grafikon) reks postaje osnova za ugovaranje pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, a po ugledu na opštu praksu modeliranja zatezne kamatne stope, osnovica za određivanje „cijene“ dužničke docnje. Reks će se kroz evoluciju ovoga segmenta finansijskog tržišta, posebno ukoliko se CBBiH bude pretežno angažovala, na sekundarnom, a ne primarnom tržištu, nametnuti kao bezrizična kamatna stopa tj. kao kamatna stopa koja je dodijeljenja najlikvidnijem domaćem dužniku. Bez reks-a ne može se vršiti riziko nadgradnja kamatnih stopa (viša kamatna stopa za rizičnijeg dužnika, primjedba Bife), a reks predstavlja referentnu tačku za određivanje kreditnog rizika (rizik da dužnik po kreditu neće izmiriti obaveze, primjedba Bife), kroz proces upoređivanja (eng. benchmarking).
Drugi set dobitaka od reks-a se ogleda u smanjenju zavisnosti domaće ekonomije od svjetske kamatne stope, koja je na našem tržištu najčešće predstavljena u obliku EURIBOR (kamatna stopa po kojoj evropske banke jedna drugoj pozajmljuju novac, primjedba Bife.ba), a rjeđe u obliku LIBOR-a (međubankarska kamatna stopa na londonskom tržištu novca, primjedba Bife.ba). Ovo ne bi bio samo simboličan raskid sa stranim kamatnim stopama, na koje se ne može uticati, i koje ne moraju korespondirati sa fazom domaćeg ekonomskog ciklusa (usponi i padovi u stopi ekonomskog rasta, primjedba Bife.ba). Raskid je racionalne i ekonomske prirode, a ne puki hir, jer promjene u bankarskim bilansima, pasivi, pokazuju da domaća ekonomija ispoljava vrlo jasan i jak trend povećanja domaćih i smanjenja ino izvora finansiranja (vidjeti grafikon). Pored trenda bitna je i njegova priroda. Proces promjena u vlasničkoj strukturi depozita (rezidenti vs. nerezidenti) nije samo posljedica povlačenja ino kapitala, tj. strane pasive[1], sa domaćeg tržišta koji je jednim djelom indukovan, a drugim autonoman, ili isknjižavanja strane pasive iz bilansa komercijalnih banaka. Glavna promjena u pasivi banaka je rast depozita rezidenata, tj. državljana Bosne i Hercegovine. Ovi depoziti su primarnog karaktera, a ne sekundarnog karaktera. Nastali su kao posljedica deponovanja sredstava u banci (primarni depoziti), a ne zbog mehanizma kreditne multiplikacije (sekundarni depoziti). Prije sedam godina (2008. godine) odnos strane pasive i domaćih depozita je bio 1:1,6, a u 2013. godini na jednu jedinicu strane pasive dolazi 3,7 jedinica domaćih depozita. Stopa kreditnog rasta, u zadnjih pet godina (2009 – 2013. godina), u prosjeku 2,5%, kad dolazi do značajnih vlasničkih promjena u bankarskim pasivama, je i suviše niska da bi mogla uticati na značajnu kreaciju sekundarnih depozita. Nakon „odlaska“ ino kapitala bankarski bilansi su popunjeni domaćom akumulacijom, a ta promjena, smanjenje zavisnosti domaćih banaka od ino kapitala, daje pravo i povod CBBiH, da kroz KEB instalira domaću reks, koja postepeno preuzima dio funkcija stranih referentnih kamatnih stopa. Sa smanjenjem strane pasive, koja je djelimično ugovarana sa pozivom na EURIBOR, smanjuje se uloga EURIBOR-a, a njegovu funkciju bi djelimično, trebala preuzeti reks. Kredibilnu reks, u BiH, može „proizvesti“ samo CBBiH.
[1] Strana pasiva CBBiH, je pasiva u vlasništvu stranih rezidenata.
*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
