U čisto teorijskom smislu efekat istiskivanja (eng. crowding out effect) se odnosi na istiskivanje privatnog sektora sa finansijskog tržišta u uslovima ekspanzivne fiskalne politike od strane javnog sektora. Privatni sektor su privreda i/ili stanovništvo, a do istiskivanja dolazi kada država puno troši (ekspanzivna fiskalna politika) i zadužuje se kod banaka, koje zbog toga daju manje kredita ostalim, privatnim, sektorima.
Potpuno istiskivanje privrede iz finansijske akumulacije koju deficitnom sektoru bankarski sektor BiH stavljа na raspolaganje preko finansijskog tržišta vrlo je očigledno (vidjeti grafikon). U 2007. godini finansijski instrumenti u posjedu banaka, izdati od strane centralne vlade (Centralne vlada obuhvata institucije BiH, vlade entiteta, vladu Brčko distrikta i entitetske fondove socijalne zaštite. To je uži pojam od javnog sektora), privrede i nerezidenata su 0, 1,8 i 12,7 miliona BAM respektivno.
Na kraju 2013. godine potraživanja banaka po finansijskim instrumentima koje izdaje privreda je 0,3% od ukupno 926,7 miliona BAM potraživanja banaka na finansijskom, pretežno dužničkom, tržištu hartija od vrijednosti. Od 2008. godine ukupno kumulativno povećanje izloženosti prema centralnoj vladi i nerezidentima je 892 miliona BAM dok su potraživanja prema privredi povećana za svega 2,6 miliona BAM. Pod pretpostavkom da se na tržištu dužničkih hartija od vrijednosti zadržao omjer koji postoji na bankarskom tržištu izloženost banaka prema finansijskim instrumentima privrede je na kraju 2013. godine trebala biti 426,7 miliona BAM (926,7 miliona BAM * 0,46), a kako se to nije desilo to predstavlja ključni dokaz da je privreda istisnuta iz bankarskih bilansa, i da je u tom procesu učestvovala centralna vlada, ali i sektor nerezidenata. Privredu je, na osnovu proporcija raspodijele finansijske akumulacije koja je kreirana na bankarskom tržištu, finansijsko tržište uskratilo za 423 miliona BAM duga. Približno isti iznos BSBiH potražuje po finansijskim instrumentima nerezidenta i to u stranoj valuti (424 mil. BAM u XII 2013.).
*Jović, Dragan. 2014. “ Kredit emisione banke”. Banke u BiH. God. XVI br. 156: 30-34. Sarajevo.
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
