Široko rasprostranjena predrasuda je da su plansku ekonomiju imale i imaju samo bivše ili sadašnje komunističke zemlje, SSSR i Kina. Indija je parlamentarna demokratija sa višestranačkim partijskim sistemom, a planira svoj ekonomski razvoj od 1951. godine. Indija je i članica Komonvelta na čijem je čelu britanski monarh. Zadnji petogodišnji plan (dvanaesti) je završen 2017.godine, a od aprila 2017. godine je pokrenut trogodišnji akcioni plan. On je dio sedmogodišnjeg strateškog dokumenta, koji je izrađen unutar petnaestogodišnjeg planskog dokumenta. Čitaj dalje
Month: February 2019
Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka
Koje ekonomske informacije iz svijetske ekonomije će biti predstavljene javnom mnjenju jedne zemlje pretežno zavisi od geografskog položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike. Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je zapravo amerikocentričnost, jer je u velikom dijelu Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom… seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje
Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”
Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje
Četiri godine samoće
Ekonomija je društvena nauka. Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih nauka, pa samim tim i od ekonomije. U medicini su npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje
Izlazna strategija ili “lako unutra, a teško napolje”
Američka centralna banka – FED, već godinama vodi restriktivnu monetarnu politiku. Restriktivna monetarna politika predstavlja rast referentnih kamatnih stopa centralne banke, jer to povećava kamatne stope banaka. Za skupljim kreditima manja je tražnja. Čitaj dalje
Jedna mala razlika između ECB i FED-a
I Evropska centralna banka (ECB) kao i Centralna banka SAD (FED) su vodile nekonvencionalnu tj. neuobičajenu monetarnu politiku. Nekonvencionalnost monetarne politike se ogleda u vrlo niskim referentnim kamatnim stopama koje su ili bile 0% (FED) ili su još uvijek 0% (ECB). Čitaj dalje
Kraj kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke
Kraj 2018. godine istovremeno predstavlja i kraj izuzetno ekspanzivne monetarne politike Evropske centralne banke (ECB), monetarne politike koja je uzrokovana globalnom ekonomsko-finansijskom krizom, ali i krizom javnog duga u pojedinim zemljama zone evra.
Ova vrsta monetarne politike se sprovodila između ostalog kroz tzv. program kupovine aktive (eng. asset purchase programme/APP), tj. kreditiranje rezidenata zone evra (pravnih lica sa sjedištem u zoni eura) kupovinom obveznica korporativnog sektora (privreda i finansijske institucije), ali i državnih/vladinih obveznica. Čitaj dalje
Trade openness of Armenia
Armenia, officially the Republic of Armenia, is a country in the South Caucasus region of Eurasia. Located in Eastern Europe on the Armenian Highlands, it is bordered by Turkey to the west, Georgia to the north and Azerbaijan to the east, and Iran to the south. It has an open small economy. Read more
Uključenost Jermenije u svijetsku trgovinu
Jermenija, zvanično Republika Jermenija, je zemlja u regionu Južnog Kavkaza u Evroaziji. Nalazi se u istočnoj Evropi na Jermenskom gorju, graniči se sa Turskom na zapadu, Gruzijom na severu i Azerbejdžanom na istoku i Iranom na jugu. Jermenija je mala otvorena ekonomija. Čitaj dalje
Да ли „сузбијати“ раст ненамјенских готовинских кредита грађанима, други дио?
Наставак претходног поста
Друга група кредита одобрених грађанима се односи на стамбене кредите. Графикон показује да најзначајније учешће стамбених кредита у укупним кредитима грађана је присутно у банкарском сектору Србије и Хрватске (42%), а најмање у банкарском сектору ФБиХ (17%). Читај даље