O mačkama, miševima i riži

Široko rasprostranjena  predrasuda  je  da su plansku ekonomiju imale i imaju samo  bivše ili sadašnje komunističke zemlje, SSSR i Kina. Indija je parlamentarna demokratija sa višestranačkim partijskim sistemom, a planira svoj ekonomski razvoj od 1951. godine. Indija je i članica Komonvelta na čijem je čelu britanski monarh.  Zadnji petogodišnji plan (dvanaesti) je završen 2017.godine, a od aprila 2017. godine je pokrenut trogodišnji akcioni plan. On je dio  sedmogodišnjeg strateškog dokumenta, koji je izrađen unutar petnaestogodišnjeg planskog dokumenta. Čitaj dalje

Jedanaesta recesija i jedanaesta petoljetka

Koje ekonomske informacije  iz svijetske ekonomije će  biti  predstavljene javnom mnjenju  jedne  zemlje  pretežno zavisi  od geografskog  položaj te iste zemlje. BiH pretežno ne trguje sa Zimbabveom, radnici iz  BiH pretežno ne idu da rade na Haiti, strani  investitori u BiH nisu većinom iz Južnoafričke Republike.  Kako je BiH evropska zemlja i naše interesovanja su uglavnom vezana za evropske ekonomije i posredno za američku. Naša evrocentričnost je  zapravo amerikocentričnost, jer  je u velikom dijelu  Evrope uticaj SAD vrlo jak i star, sa razlogom…  seže od Maršalovog plana (1948. g.) Čitaj dalje

Ekonomska politika tipa “Ostajte ovdje”

Kao mjera uspješnosti jedne ekonomije mogu se koristiti različiti pokazatelji. Kao krajnji pokazatelj kvaliteta ekonomske politike u periodu od jedne ili više  godina se koristi godišnja stopa rasta realnog bruto domaćeg (BDP) tj. nominalna stopa rasta BDP umanjena za stopu inflacije. Čitaj dalje

Četiri godine samoće

Ekonomija je društvena nauka.  Prirodne nauke (hemija, fizika, bilogija, medicina …) su egzaktnije od društvenih  nauka, pa samim tim i od ekonomije.  U medicini su  npr. donja i gornja granica limfocita,eritrocita i leukocita označene kao granice određene vrste zdravlja. Sve izvan toga intervala označava blaže ili teže obolenje. Čitaj dalje

Izlazna strategija ili “lako unutra, a teško napolje”

Američka centralna banka – FED, već godinama vodi restriktivnu monetarnu politiku. Restriktivna monetarna politika predstavlja  rast referentnih kamatnih stopa centralne banke, jer to povećava kamatne stope banaka.  Za skupljim kreditima manja je tražnja. Čitaj dalje

Jedna mala razlika između ECB i FED-a

I Evropska centralna banka (ECB) kao i  Centralna banka  SAD (FED) su vodile nekonvencionalnu tj. neuobičajenu monetarnu politiku. Nekonvencionalnost monetarne politike se ogleda u vrlo niskim referentnim kamatnim stopama koje su ili bile 0%  (FED) ili  su još uvijek 0% (ECB). Čitaj dalje

Kraj kvantitativnog popuštanja Evropske centralne banke

Kraj 2018.  godine  istovremeno predstavlja  i kraj izuzetno  ekspanzivne monetarne politike  Evropske  centralne banke  (ECB), monetarne politike koja je uzrokovana  globalnom ekonomsko-finansijskom  krizom, ali i krizom  javnog duga u pojedinim zemljama  zone evra.

Ova vrsta monetarne  politike se sprovodila između ostalog kroz  tzv. program  kupovine aktive (eng. asset purchase programme/APP),  tj.  kreditiranje rezidenata zone  evra (pravnih lica sa sjedištem  u zoni  eura) kupovinom obveznica korporativnog sektora (privreda  i  finansijske institucije), ali i državnih/vladinih obveznica. Čitaj dalje

Trade openness of Armenia

Armenia, officially the Republic of Armenia, is a country in the South Caucasus region of Eurasia. Located in Eastern Europe on the Armenian Highlands, it is bordered by Turkey to the west, Georgia to the north and Azerbaijan to the east, and Iran to the south. It has an open small economy. Read more

Uključenost Jermenije u svijetsku trgovinu

Jermenija, zvanično Republika Jermenija, je zemlja u regionu Južnog Kavkaza u Evroaziji. Nalazi se u istočnoj Evropi na Jermenskom gorju, graniči se sa Turskom na zapadu, Gruzijom na severu i Azerbejdžanom na istoku i Iranom na jugu. Jermenija je mala otvorena ekonomija. Čitaj dalje

Да ли „сузбијати“ раст ненамјенских готовинских кредита грађанима, други дио?

Наставак претходног поста

Друга група кредита одобрених грађанима се односи на стамбене кредите. Графикон  показује да најзначајније учешће стамбених кредита у укупним кредитима грађана је присутно у банкарском сектору Србије и Хрватске (42%), а најмање у банкарском сектору ФБиХ (17%). Читај даље