Samo kritikovati, a ne predlagati, je loše. Kritikovati i predlagati je u principu dobro, ali samo ako su kritika i prijedlozi argumentovani. Spoj kritike i prijedloga može uticati na dio javnog mnjenja, ali u nedostatku stručne argumentacije njih dvoje mogu tok društvene svijesti pogrešno usmjeriti.
Ako želite da pokažete kako ste vrlo “učeni” najkraći put je da izraz na srpskom/hrvatskom/bosanskom jeziku saopštite na stranom, po mogućnosti na engleskom, jeziku. “Efekat” će biti još veći ako taj izraz skratite tj. izgovorite kao akronim.
Ja sam u naslovu ovoga teksta uveo jedan takav akronim (složenica od riječi) za izraz loši krediti (eng. non-performing loans, NPL/en pi el), ali ne sa “zadanjom” namjerom, već u želji da bh puk poučim značaju tog pojma u bankarskoj struci, pa samim tim i u bh bankarstvu.
Ako bankar želi da vas impresionira on će vam pomenuti “en pi el”, onako uzgred, a ako vi želite da brzo saznate da li trebate ili ne treba štediti i/ili držati depozite u toj banci, priupitajte svog sagovornika koliki su NPL banke.
NPL su srce banke. Ako su oni visoki banka je bolesna o čemu sam i pisao u jednom od postova i u takvim okolnostima treba biti vrlo sumnjičav prema banci.
Visina NPL se mjeri u odnosu na neku referentnu vrijednost (vidjeti grafikon). Iako već 17 kvartala (više od 4 godine) uzastopno bh ekonomija raste (rast realnog BDP, q/q-4) bh NPL su izuzetno visoki u poređenju sa bankarskim sektorima Njemačke, Austrije, (prosjeka) zone eura, pa čak i Srbije. Uoči prethodne recesije NPL u BiH su bili svega 3% (9/2008.g.), a danas (09/2018.) oni su 9,4% ukupnih bruto kredita. Iako značajno smanjeni (u trećem kvartalu 2014.g. bili su 16,1%) oni su i dalje vrlo visoki i usporavaju kreditnu aktivnost banaka, čak i danas kad BDP raste. A kada dođe tehnička recesija (pad BDP 2 kvartal uzastopno ili više), ovaj uteg će još više sputavati kreditnu aktivnost banaka koja će se smanjivati, a kreditni rast će težiti i negativnom.
Zato je već sada trenutak da se počne razmišljati kako nadoknaditi pad kreditne aktivnosti u BiH koji će uslijediti kada BDP počne padati. Koji instrumenti ekonomske politike (dvije glavne ekonomske politike su monetarna i fiskalna politika) će biti upotrebljeni kako bi se nadoknadio pad ukupne tražnje za proizvodima i uslugama koji će nastati kada u recesiji bh kreditni rast oslabi?
Danas treba razmišljati o problemima sa kojima će se bh ekonomija tek suočiti.
To je jedna dio priče o NPL. Drugi se odnosi na jednu od najvećih svjetskih banака. Nedavno (23.11.2018.g.), jedan dio jedne bh ustanove (Predsjedavajući Predsjedništva BiH) izrazio je određene sumnje u vezi poslovanja Deutsche bank (Dojče banke), kod koje CBBiH drži jedan dio deviznih rezervi, a druga bh ustanova (CBBiH) je mnogo ranije (27.9.2016.g.) saopštila da u Dojče banci drži oko 1% deviznih rezervi (oko 90 miliona KM).
Za bh ekonomiju je izuzetno bitno i krajnje povoljno da Predsjedavajući Predsjedništva BiH, tj. Predsjedništvo BiH u užem smislu, pokušava nametnuti ekonomske teme od velikog značaja zа naš javni prostor. Posebno je interesantno povezivanje bankrota (2008.) američke investicione banke Braća Liman (što se negativno odrazila i na ekonomiju zone eura i BiH), sa Dojče bankom i tekućim svijetskim i bh poslovnim aktivnostima/ciklusom.
Međutim, BiH ni na koji način ne može uticati na poslovanje Dojče banke. Kada bi se sa Dojče bankom desilo isto što i sa Braćom Liman to bi bio “Armagedon” (“kraj”) za zonu eura, ali i za bh ekonomiju, iako je samo 1% bh deviznih rezervi u Dojče banci (27.9.2016.g.). Na događaj koji je nezamisliv, krajnje nevjerovatan i na koji se apsolutno ne može uticati je krajnje neracionalno trošiti vrijeme, pogotovo iz ugla BiH i naših nebrojnih ekonomskih problema, anomalija i neravnoteža.
Ali, povezati i uporediti Dojče banku i bankarski sektor BiH (uprkos ogromnim razlikama u strukturi imovine) je izuzetno poželjno i racionalno.
NPL u Dojče banci (2,4%) su značajno niži nego u BiH (9,4%), a niži su i u poređenju sa nekim od ostalih velikih svjetskih banaka. Obe velike francuske banke (BNP Paribas i Societe Generale) imaju viši NPL od Dojče banke. Dojče banka ima problema sa profitabilnošću, jer je ona konzervativna i oprezna banka, pa u eri niskih kamatnih stopa ne može ostvarivati visoke prihode na tržištu obveznica što je jedan od razloga (ne jedini!) pogoršavanja performansi/profila kompanije. Međutim, tržišta na kojima posluje Dojče banka su prvoklasna/investiciona (Njemačka, SAD, Velika Britanija) za razliku od tržišta/kreditnog rejtinga BiH koje je špekulativnog karaktera.
Prepustimo Nijemcima njihove brige – oni će ih sigurno riješiti. Samo pet godina nakon totalnog poraza u II svjetskom ratu, nakon podjele zemlje i ogromnih materijalnih i ljudskih žrtava, već od 1950. godine se o ekonomiji Zapadne Njemačke počelo pričati kao o privrednom čudu.
U BiH nikad nije bilo privrednog čuda, kao što nikada nije ni manjkalo velikih ekonomskih problema, iako se oni vrlo rjetko predstavljaju kao briga cijeloga ekonomskog sistema.
Jedna od takvih velikih briga u BiH bi mogla biti vrlo visok nivo loših kredita tj. en pi el.
Crvena boja signalizira opasnost i brigu, zelena ne.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
