Do 2011. godine Republika Srpska se na domaćem tržištu pretežno zaduživala uzimajući kredite od banaka. A od 2011. godine se počinje zaduživati na bh finansijskom tržištu (preko Banjalučke berze/BLSE ) na rok do godinu dana (trezorski zapisi) ili na rok iznad godinu dana (obveznice). Za Republiku Srpsku između trezorskih zapisa i obveznica sa jedne strane i kredita sa druge strane nema neke suštinske razlike … sve su to različite forme javnog duga. Kupac trezorskog zapisa/obveznice Republike Srpske može prodati trezorski zapis/obveznicu prije dospjeća i na taj način transformisati potraživanje u novac. To je osnovna razlika između zaduživanja na finansijskom i banakarskom tržištu (kredit).
Tržište javnog duga Republike Srpske je sa aspekta prinosa doživjelo ogroman pozitivan preobražaj (vidjeti grafikon). Nekada (2014.g.) su prinosi na javni dug Srpske bili izuzetno visoki, što znači da je kamatna stopa na javni dug Srpske bila visoka (pojam prinos i pojam kamatna stopa nemaju jednaku sadržinu, ali se mogu koristiti kao približni sinonimi). Srpska je nekada imala vrlo visoke troškove finansiranja javnog duga (visoke kamatne stope), a sada (11.3.2019.) su ti troškovi značajno niži, ali u poređenu sa Njemačkom još su uvijek visoki. Npr. kamatna stopa na 4 godine koju plaća Srpska je za 3,6 procentna poena viša od one u Njemačkoj.
Kriva prinosa pokazuje kolika kamatna stopa se plaća na dugove različite ročnosti. Što dug kasnije dospijeva kamatna stopa bi trebala biti viša isto kao i kod bankarskog kredita. Tržište javnog duga Republike Srpske nije razvijeno (npr. Srpska je imala svega 3 direktne emisije desetogodišnjih obveznica na BLSE), pa je predstavljena kriva prinosa (proizvod BLSE) više teorijska konstrukcija nego empirijski verifikovana činjenica za razliku od njemačke krive prinosa.
Ipak i takva teorijska kriva prinosa pokazuje značajno smanjenje troškova finansiranja javnog duga Republike Srpske.
Ako kamatna stopa pada, da li to znači da je rizik finansiranja Republike Srpske smanjen? Apsolutno ne !!! Kamatne stope na javni dug Srpske su smanjene zato što Evropska centralna banka/ECB u zadnjih 10 godina vodi izuzetno ekspanzivnu ekonomsku politiku – povećava ponudu novca i smanjuje kamatne stope. Blagodareći takvoj monetarnoj politici ECB Srpska se finansirala po nižim kamatnim stopa, a ne zbog poboljšanja u našem ekonomskom sistemu – ove činjenice treba biti svjestan.
Era ultra niskih evropskih i svjetskih kamatnih stopa prolazi.
Neke zemlje su upale u “dužničku klopku” – povećale su nivo duga, jer je novac bio jeftina roba. Dodatno se zadužio ne samo javni već i privatni sektor (stanovništvo i preduzeća)
Izlazak iz “dužničke klopke” pod pretpostavkom da je moguć, će biti težak, dugotrajan i mukotrpan.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
