Kako će se ponašati, kretati, određene pojave/varijable je jedno od ključnih dilema i predmeta istraživanja u svim ljudskim djelatnostima.Prognoza se može izvršiti manje ili više složenim metodama, a komplikovani načini prognoze nisu garant uspješne prognoze, kao što ni jednostavne metode ne treba a priori odbacivati.
Ekonomska znanost je najviše zainteresovana za prognozu dviju varijabli; inflacije i bruto domaćeg proizvoda (BDP), a donosioci ekonomskih politika (vlade, centralne banke) tragaju i za varijablama koje nagovještavaju tj. upozoravaju na promjene u npr. BDP-u, nekoliko mjeseci i/ili kvartala prije nego što se te promjene dese.
U ekonomiji se varijable koje nagovještavaju tj. unaprijed upozoravaju na promjene u nekoj drugoj varijabli nazivaju „vodeći pokazatelji“, a upravljački sistem zasnovan na ovoj metodologiji se naziva „sistem ranog upozoravanja“.
Jedan jednostavan primjer prognoze kretanja BDP-a i ranog upozoravanja pomoću bankarskog kredita, kao vodećeg indikatora, može se pronaći u neposrednoj be-ha ekonomskoj istoriji.
U Q2 2008. g. čini se da je sve sjajno. Kreditni rast (u odnosu na prethodni kvartal) je visok (zeleni krug), kao i rast BDP (u odnosu na isti kvartal prethodne godine). U septembru 2008. g. cijeli svijet saznaje da je investiciona banka Braća Liman potonula, a domaće banke, koje su pretežno u stranom vlasništvu smanjuju stopu kreditnog rasta za pola, sa 8,1% na 4,5% (žuti krug). Dakle već u septembru 2008. godine, šest mjeseci ranije, krediti su nas upozorili na ono što će se desiti u mart 2009. godine – negativna stopa rasta BDP-a. U decembru 2008.g. kreditni signal upozorenja je još jači. Kreditni rast je smanjen na 1,4% (crveni krug), ali se to još uvijek ne odražava na stopu rasta BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), koja je i dalje visoka. Promjena, u ovome slučaju pad kredita, prethodi nekoliko mjeseci (u našem slučaju najmanje šest mjeseci) padu BDP-a.
Krediti su nas na vrijeme upozorili da se oluja spremala, iako na nebu nije bilo oblaka. Podaci o kreditima se objavljuju mjesečno, a o BDP-u kvartalno, a i to je jedna od prednosti kredita kao vodećeg pokazatelja promjena u ekonomskoj aktivnosti.
Oluje, koje se u ekonomiji nazivaju krize ili recesije, se periodično ponavljaju, a njihov dolazak, kao što sam pokazao, može se predvidjeti nekoliko mjeseci unaprjed.
Promjena u stopi rasta bankarskog kredita je jedan (ne jedini!) od vodećih pokazatalja očekivanih promjena u privrednoj aktivnosti. Kreditni rast unaprijed upozorava za privrednu kontrakciju tj. ranije nego što se će se ona desiti.
Kvalitet odgovara ekonomske politike na recesiju zavisi i od vremena ostavljenog za formulaciju recesione ekonomske politike.
Izolovao sam jednu retrospektivnu i istorijsku vezu između kredita i BDP-a u Bosni i Hercegovini.
Istorija se može projektovati i na sadašnjost i na budućnost.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
