BH statistika iz godine u godinu napreduje. Usavršavaju se postojeće i iz EU prenose nove metodologije za obuhvatanje i prezentovanje podataka, a povećava se i ažurnost objavljivanja podataka, kao i njihova preciznost.
Pa ipak, čini se da su podaci koje BHAS (Agencija za statistiku BiH) objavljuje malo kome zanimljivi, čak i onda kada nose ekstremno bitne poruke za sadašnji i budući razvoj bh ekonomije.
Upadljivo je odsustvo javne i stručne analize saopštenja BHAS-a, a nema ni javnih stručnih rasprava sa pozivom na najnovije statističke informacije.
Bez obzira na solidan rast bh realnog BDP-a u drugom kvartalu 2019. (2,6%), podaci o oktobarskoj inflaciji i industrijskoj proizvodnji su takvi da bi se svim kreatorima ekonomskih politika u BiH trebala dići kosa na glavi (vidjeti grafikon).
Godišnji pad industrijske proizvodnje od 10,4% je dramatičan. Većina zemalja EU još nije objavila podatke o oktobarskoj vrijednosti stope rasta industrijske proizvodnje, ali kada oni budu objavljeni pokazaće se da je od 38 zemalja koje prati evropska statistika (Eurostat) BiH vjerovatno na vrhu začelja (u septembru je samo Norveška bila ispod BiH).
Ogroman pad industrijske proizvodnje, usljed njene izuzetne osjetljivosti na promjene u potražnji, ukazuje na veliku vjerovatnoću da se BiH kreće prema recesiji.
Ovako veliki pad industrijske proizvodnje i još veći je viđen u BiH samo tokom Velike recesije, u 2009.godini.
I godišnja inflacija od 0,1% nedvosmisleno ukazuje na poremećaje u funkcionisanju bh ekonomskog sistema. Inflacija koja konvergira ka nuli i prijeti da postane negativna posljedica je najvećim dijelom niske tražnja za robama i uslugama.
Oktobarski podaci o bh inflaciji i industrijskoj proizvodnji bi trebali motivisati sve kreatore ekonomskih politika u BiH na hitnu koordinaciju ekonomskih politika, radi podsticanja tražnje za proizvodima domaće industrije i to sad i odmah, da bi se spasili ostaci ostataka stare industrijske proizvodnje koji su preživili tranziciju, kao i mlada industrija u povoju.
Dvije glavne ekonomske politike sa kojim svaka zemlja pa i BiH raspolaže su monetarna-kreditna i fiskalna politika. Da bi se podstakao rast industrijske proizvodnje obe politike moraju, u odnosu na industrijske djelatnosti, u prosjeku biti ekspanzivne.
U domenu fiskalne politike biti ekspanzivan (lat. expansio – širenje) znači smanjiti poresko opterećenje industrije i rast javnih rashoda usmjerenih prema industriji. Ekspanzivna monetarna politika se sprovodi kroz finansiranje industrijskih preduzeća jeftinijim kreditima, kao i kroz izdašnije kreditiranje industrije i to na duži rok.
Pratilac ekspanzivne ekonomske politike mora naravno biti operativno i finansijsko restrukturiranje dijela industrijskog sektora, pa ako je to nužno i vlasničko restrukturiranje, kao zadnja opcija.
Kreatori fiskalne politike su bh izvršna i zakonodavna vlast, a monetarno-kreditne politike Centralna banka BiH i bh komercijalne banke.
Alternativa domaćem odgovoru na recesiju koja je pred vratima je čekanje da na Zapadu Sunce svane.
Dragan S. Jović*
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
