Bosanska devizna nirvana

U 2016. godini Narodna skupština Republike Srpske  je raspravljala o kreditima sa deviznom klauzulom u švajcarskim francima (CHF). Franak je prethodno (2015.) naglo ojačao/apresirao što je korisnicima ovih vrsta kredita značajno uvećalo obaveze, prvo po glavnici kredita, a potom i po kamati.

Zbog jačanja franka, ali i odobravanja novih kredita vrijednost potraživanja banaka u kreditima sa deviznom klauzulom porasla je za 228 miliona KM (12/2015/12/2014.). Neki  CHF krediti su ili zatvoreni ili zbog  nemogućnosti naplate utuženi i isknjiženi iz imovine banaka.

Srpskoj skupštini je tokom 2016.g., u formi zakona, bilo predloženo da “vrati” tj “smanji” devizni  kurs CHFBAM (BAM je međunarodna oznaka za konvertibilnu marku) u ugovorima o kreditu, tj. da oslabi franak, što  bi de jure predstavljalo poništavanje devizne klauzule  u švajcarskim francima, tj. poništivanje jednog bitnog elementa ugovora o kreditu. Uz konverziju de fakto CHF kredita u kredit u bh valuti, bi išla i nova kamatna stopa. 

U  pravnim državama ugovor poništiti, u potpunosti ili djelimično, može samo sud, a nikako skupština – dakle sudska vlast, a nikako zakonodavna, a pogotovo ne izršna (vlada).  Ovu podijelu vlasti, sudska/zakonodavna/izvršna vlast,  kao i njihove nadležnosti, je teoretski razradio i opisao još prije 270 godina  Francuz Monteskje (O duhu zakona, 1748.g.) i na ovakvoj  podijeli vlasti funkcionišu sve pravne države u Evropi. 

Srpska skupština je odbacila prijedlog zakona (mart 2016.), banke su ponudile otpis dijela duga i reprogram kredita koji je proveden vrlo uspješno, Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine donio je riješenje (april 2018.) u korist jedne banke, a da su banke u pravu potvrdili su i kantonalni sudovi (jun 2018. i maj 2019.g.)  

Bosna je potom zapala u deviznu nirvanu, iako je ovo pitanje vrlo bitno, ali ne  samo zbog devizne klauzule u CHF (svega oko 3% kredita je bilo ugovoreno sa ovom klauzulom) već prije svega zbog devizne klauzule pretežno u evrima, koja još uvijek obitava u oko 50% ugovora  o kreditu u bh  bankama.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.