Državo moja i na tebe je došao red

Tokom razvoja ljudskog društva razvili su se razni modeli zaštite imovine, jer je imovinski interes, sa aspekta materije (ne i duha),  najvažniji čovjekov interes. 

Ono što važi za čovjeka, važi i skup  ljudi, tj. za društvenu grupu. I organizacija je  društvena grupa,  a država predstavlja organizaciju vladajuće klase.

Ovo je stav najistaknutijeg srpskog i jugoslovenskog profesora teorije države i prava g. Radomira D.  Lukića. Pod sjenom države koju  stvara i vodi klasa koja vlada društvom, stasalo je oko 50 jugoslovenskih generacija pravnika, koji ovu izvorno sovjetsko-komunističku doktrinu i dalje  predstavljaju kao osnovnu definiciju države. 

Višedecenijska pravna indoktrinacija bi mogala biti razlog zbog kojeg srpski i bosanskohercegovački  pravnici ne vide ono što u pogledu stepena zaštite imovine vidi svaki industrijalac, bankar, ekonomista i domaćin.

Imovina se štiti i  zateznom kamatnom stopom (z.k.s), a ona je viša kada država (Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i   Hercegovine/UIO) potražuje novac, nego kada  privatna  firma potražuje  novac  (vidjeti grafikon).

Pod pretpostavkom da je sve  ostalo jednako, viša z.k.s. bolje-više štiti imovinu. Strah od kazne, penala, tjera dužnika da što prije izmiri osnovni dug, kako ne bi bio dodatno novčano opterećen.

Kako su  potraživanja UIO (carine, porez na dodatnu  vrijednost …) oblik državne imovine, tj. javni prihodi, to državna  imovina  uživa veći  stepen zaštite u  odnosu na privatnu imovinu.

UIO je u javnom vlasništvu, u privatnom preduzeću je privatni kapital.

Državna  i privatna svojina su dva različita oblika imovine/svojine.

Trebaju li različiti  svojinski oblici imati različit tretman tj. treba li privatna  svojina sa aspekta visine z.k.s. biti diskriminisana u odnosu na državnu svojinu?

Srpski i bh ustav određuje kakav  treba biti odnos prema različitim oblicima svojine.

Ustav Republike Srpske taj odnos definiše direktno i  nedvosmisleno. I Ustav Bosne i Hercegovine je, iako pominje samo privatnu svojinu, vrlo precizan.

Stav pisca i tvorca ustava da se “ekonomsko i socijalno uređenje zasniva  na ravnopravnosti svih oblika svojine (čl. 50 Ustava Republike Srpske)” u kontekstu visine z.k.s. znači da država ne može štiti manje privatnu, a više državnu imovinu, jer zanemaruje osnovne karakteristike ekonomskog i društvenog uređenja Srpske – ravnopravnost državne i privatne svojine. 

Ustav Bosne i Hercegovine, se u samom početku, u uvodnom dijelu (preambula) određuje direktno prema privatnoj imovini i indirektno prema ravnopravnosti privatne i državne imovine.

Kroz riječi “u želji da podstaknu opšte blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede” (uvodni dio Ustava BiH) tvorac ustava nam kazuje da želi da zaštiti privatnu svojinu jer ju smatra temeljom slobodne razmjene dobara i usluga tj. tržišne privrede.

Kako se u Ustavu BiH ne pominje državna svojina osnovna  poruka ovoga dijela Ustava je da se zahtijeva minimalno jednak stepen zaštite privatne i državne svojine.

A niža z.k.s. na potraživanja  privatnih firmi, u odnosu na  potraživanja UIO kao da ignoriše ne samo Ustava Republike Srpske nego i  Ustav BiH?

2013.g. z..k.s. koju obračunava UIO je smanjena sa 21,9% na 14,6%.   Zakon o izmjenama Zakona o postupku indirektnog oporezivanja je donijela bh skupština, a na prijedlog Upravnog odbora UIO.

Šest ljudi, koji čine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, nikako da smognu snage da predlože izjednačavanje državne  i  privatne imovine u pogledu visine z.k.s.. 

Ako se z.k.s. naplati, dodatni prinos na državnu imovinu je 14,6% (0,04% dnevno x 365 dana), a na privatnu 10,95% (Srpska), odnosno 10% (Federacija BiH).

Država, po istom osnovu, zarađuje više nego vlasnik privatne imovine, a imovina hrani, direktno ili indirektno, sva usta, bez obzira da li je državna ili  privatna.

Privatna imovina nastaje prije državne. Državna imovina se stvara oporezivanjem privatne imovine (i državne, naravno).

Privatna imovina je jedan od uslova nastanka državne imovine. Iako “starija”, privatna imovina je manje zaštićena od državne imovine.

Može li se iz ustavnog načela nediskriminacije privatne i državne svojine zaključiti da država Bosna i Heregovina pripada cijelom društvu, njenim građanima i klasama i svim pravnim licima bez obzira na oblik svojine, a ne samo vladajućoj klasi? 

U decembru 2019.g. prosječna godišnja redovna kamatna stopa na velike kredite  sa rokom dospjeća od 5 godina, bila je u zoni evra 1,35%, a naša država hoće na nama, koji kasnimo sa plaćanjem poreza  i carina,  da zaradi 14,6% … samo 11 puta više.

Državo moja i na tebe je došao red.

Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.