Čik pogodi

U ekonomiji postoje slobodna i ekonomska dobra. Slobodna dobra su neograničena. Primjer slobodnog dobra je vazduh. Ekonomska dobra su ograničena. Primjer ekonomskog dobra je kredit. Namjena vazduha je poznata, on omogućava život svim bićima na planeti.

U 75% slučajeva namjena kredita stanovništvu u bh bankarskom sektoru nije poznata (decembar 2019.g.), iako je on ograničen i iako i on takođe omogućava život (vidjeti grafikon).

Naša statistika daje informaciju o „kreditima stanovništvu po namjeni“, a tri četvrtine kredita se krste kao „potrošački nenamjenski krediti“ tj. kao krediti čija se namjena korištenja ne zna, što je prilično nelogično i pomalo smješno.

Kredit ne može dobiti svako ko ga traži, krediti ne mogu rasti beskonačno, kredit sve pokreće, krediti su osnovni izvor finansiranja ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini, pa ipak od ukupnom 10 mlrd. KM kredita za 7,5 mlrd. KM koje bh banke daju stanovništvu ne zna se namjena.

Kada se kreira budžet entiteta/države zna se namjena svakog pfeninga.

Kada preduzeće troši novac zna za šta ga troši.

Čak i korisnici potrošačkih nenamjenskih kredita znaju za koje namjene traže kredit, ali banke, bh statistika, ministarstva finansija … ne znaju, pa se čini kao da ih korisnici kredita tjeraju da pogađaju koja je namjena kredita.

Postojanje potrošačkih nenamjenskih kredita olakšava poslovanje bankama, jer one po prirodi svoga posla ne trebaju biti zainteresovane za šta će se novac potrošiti.

Novac je sa aspekta banke roba. Dok god se roba dobro prodaje i vraća (kredit je potraživanje banke) posao ide dobro.

Međutim, postojanje potrošačkih nenamjenskih kredita zagorčava život kreatorima ekonomske politike.

Ako ministarstvo finansija/vlada/agencija za bankarstvo mora pogađati namjenu kredita to otežava, ili čak onemogućava vođenje ekonomske politike.

Na primjeru kredita za kupovinu polovnih automobila pokazaću smisao potrebe/zahtjeva da se uvede obavezno navođenje i statističko evidentiranje namjene upotrebe kredita stanovništvu.

Ako se pokaže da se veliki dio potrošačkih nenamjenskih kredita koristi za kupovinu polovnih automobila, to prvo znači da se ovi krediti koriste za kupovinu strane robe tj. za uvoz.

Uvoz pogoršava bh spoljnotrgovinski saldo direktno i indirektno. Direktno kroz uvoz polovnih automobila, indirektno kroz uvoz nafte i naftnih derivata potrebnih za njihovo pokretanje.

Rast uvoza znači rast potrošnje deviza. Polovni automobili i nafta se ne mogu kupiti sa konvertibilnom markom veća sa stranim sredstvima plaćanja tj. devizima, konkretno evrima ili dolarima.

BiH raspolaže sa ograničenim deviznim sredstvima. Devize nisu vazduh.

Nakon ove kratke analize kreatori ekonomskih politika mogu donijeti odluke sa ciljem unapređenja našeg ekonomskog sistema …

Kao prvo, mogu ograničiti volumen kredita za kupovinu polovnih automobila, ili ograničiti uvoz polovnih automobila.

Potom država/entitet može investirati u proizvodnju domaćeg automobila, čak i na električni pogon. Uporedo, može se podstaknuti uvoz automobila koji se pokreću na električnu energiju, jer se struja ne mora uvoziti.

Električna energija, za razliku od nafte je bh/domaći proizvod i njena potrošnja se plaća sa domaćom valutom/KM, a ne sa evrima.

Pošto se građanstvo i seljaštvo mora voziti/kretati, mjerama ekonomske politike se može razvijati željeznički saobraćaj, jer i on troši domaće proizvode – ugalj i električnu energiju.

Razvoj željezničkog saobraćaja povećava tražnju za bh proizvodima ugljem i električnom energijom, za razliku od nafte koja je strani proizvod.

Domaći proizvod – električnu energiju – koriste i tramvaji i trolejbusi, pa se možda treba početi razmišljati o uvozu polovnih vozila ove vrste.

Razvoj saobraćaja na električni pogan zahtjeva i izgradnju prateće elektro infrastruktre i polaganje šina (tramvaj), ali to je jednokratna investicija, a nakon toga stižu trajni prihodi u obliku potrošnje domaćeg proizvoda električne energije, umjesto nafte.

Stimulisanje potrošnje domaćih umjesto stranih proizvoda vodi ka rastu i razvoju privrednom.

Krenuli smo od „čik pogodi“ strukture/namjene potrošačkih nenamjenskih kredita, a došli smo do ekonomskog razvoja i ekonomskog rasta.

Zavisno od namjene korištenja, kredit sa aspekta rasta i razvoja može biti blagoslov, ali i prokletstvo.

 Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.