Trgovina spoljna

Kao što čovjek ne zna koliko je jak/slab, prije nego što se ne odmjeri sa nekim takmacem, isto tako i ekonomski sistem sebe upoznaje kada se poredi sa konkurencijom međunarodnom. Jedna  od relativnih mjera snage ekonomskog sistema je njegov položaj  u međunarodnoj podijeli rada tj. u trgovini spoljnoj.

I Republika Srpska i Bosna i Hercegovina su imale promjenljiv odnos robnog uvoza i robnog izvoza, ali on  je i u jednom i u drugom slučaju imao uzlaznu putanju, koju nije omela ni svjetska ekonomska kriza (vidjeti grafikon).

Krenulo se od  pokrivenosti uvoza sa izvozom između 40% i 45% (2008.g.), a u 2014.g. BiH i Srpska se susreću na oko 54% pokrivenosti. 

Na 100 EUR potrošenih na uvoz roba i država i entitet izvoze/zarađuju  54 EUR – tako je bilo prije 6 godina. 

Od 2014.g. država u spoljnoj trgovini zaostaje za entitetom ili jednostavnije  kazano Federacija Bosne i Hercegovine relativno sve više uvozi i sve manje izvozi u poređenju sa Republikom Srpskom.

U 2018.g.  Federacija na 100 evra potrošenih na uvoz zarađuje samo 60 evra izvoza, dok je u Srpskoj taj odnos 100:72.

U 2019. godini na svakih 100 evra uvoza Srpska zarađuje 75 evra u izvozu, a Federacija pada ispod 60 evra – uzlet Srpske i pad Federacije se nastavljaju.

Ne ulazeći u strukturu izvoza, čini se da srpski izvozni sektor (u poređenju sa uvozom) sve više nalikuje  mašini za  zarađivanje deviza, dok uvozni sektor Federacije BiH nemilice troši devize, a izvozni sektor ih sve manje zarađuje. 

Udjel Federacije Bosne i Hercegovine u BDP-u Bosne i Hercegovine je  67% (oko dvije trećine), dok je udjel u uvozu tj. potrošnji deviza za uvoz još veći, oko 72%. 

Sa aspekta trgovine spoljne i  Srpska i Federacija BiH su u neravnoteži. Međutim, Srpska smanjuje neravnotežu iz godine  u godinu, dok Federacija BiH od 2014.g. iz godine u godinu pogoršava svoj položaj.

U robnoj razmjeni sa inostranstvom, sa aspekta odnosa izvoza i uvoza,  Federacija Bosne i Hercegovine je inferiorana u odnosu na Republiku Srpsku.

Kao što Republika Srpska treba učiti od Federacije kako se racionalno upravlja javnim resursima, isto tako Federacija Bosne i Hercegovine treba usvajati srpsku poslovnu i ekonomsku politiku u spoljnotrgovinskom poslovanju sa robama, ukoliko država Bosna i Hercegovina želi da smanji ogroman deficit u trgovini spoljnoj.  

 Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.