Za unutrašnju upotrebu

Tokom prvog talasa pandemije naša javnost je bila vjerovatno sluđena informacijama u vezi realizacije kredita MMF-a.

Stvoren je i utisak da će kada taj novac stigne i bude raspoređen (entitetima/kantonima/distriktu) većina naših ekonomskih problema biti rješena.

A za to vrijeme prava drama se odvijala i još uvijek se odvija daleko od misli prosječnog čovjeka i tiče se smanjenja vrijednosti transakcija u našem unutrašnjem bezgotovinskom platnom prometu (UPP).

Ogroman dio kredita MMF- će biti indirektno iskorišten za izmirivanje obaveza premo ino kreditorima Bosne i Hercegovine, tj. za spoljnu upotrebu.

Sa druge strane sve je manje novca u unutrašnjem bezgotovinskom platnom promet, tj. za unutrašnju upotrebu (vidjeti grafikon).

Vlasnici transakcionih računa (preduzeća, ostala pravna lica, građani, seljaci i ostala fizička lica) daju raznorazne naloge za plaćanje bankama, a onda po njihovim nalozima bh banke plaćaju bh bankama.

Najveći dio tih platnih naloga tiče plaćanje roba i usluga i realizuje se preko domaćih banaka u KM i to bezgotovinski/žiralno, tj. bez upotrebe papirnog novca i kovanica.

Promjena vrijednosti  transakcija u UPP  

 (Bosna i Hercegovina, januar 2019. – maj 2020.g., godišnja stopa rasta)

Izvor: www.cbbh.ba (Obradio Dragan S. Jović, Bife.ba). Napomena: UPP je skraćenica za unutrašnji bezgotovinski platni promet.

Ukupna vrijednost transakcija u UPP  u odnosu na maj prošle godine je smanjena za više od trećine (34,6%).

Količina bezgotovinskog novca koji se koristila za plaćanje tokom prethodnog kriznog perioda (2009.g.) se na godišnjem nivou mjesečno u prosjeku smanjivala za oko tri puta sporije nego u 2020.g.

Za godinu dana (maj ove godine u odnosu na maj prethodne godine) banke su uplatile bankama 3,4 mlrd. KM manje nego u odnosu na isti period prošle godine, što je za oko 5 puta više od kredita MMF-a.

Odgovor ekonomske politike Bosne i Hercegovine na ekonomsku krizu nije bio prikladan velični krize.

Bosna i Hercegovina se zadužuje u evrima i dolarima, a Evropska centralna banka i Federalne Rezerve (američka centralna banka) emituju/proizvode/štampaju novac bez pokrića u zlatu ili nekom stranom sredstvu plaćanja (devizi).

Dio tog potezom pera stvorenog novaca se jednim dijelom posuđuje Bosni i Hercegovini, a naša centralna banka može emitovati svoj novac (konvertibilnu marku) samo ako ima pokriće u zlatu i/ili devizama i nikako drugačije.

Nizak UPP znači, između ostaloga, da se prometuje sve manje roba i usluga, što dovodi do smanjenja poreske osnovice i pada javnih prihoda (pod pretpostavkom da je sve ostalo jednako), te novog talasa zaduživanja koji nadolazi poput novog talasa pandemije.

Novac MMF-a će se velikim dijelom indirektno iskoristiti za vraćanje ino dugova, tj. za rješenje problema ino kreditora, koji pretežno dolaze upravo iz zemalja koje emituju novac  bez pokrića.

A Bosni i Hercegovini će biti ostavljen problem nedovoljnog novca za unutrašnju upotrebu.

Bilo kakav problem je nemoguće rješiti zavezanih ruku.

 Dragan S. Jović*

*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.