Kada je 8.4.2018. na čelo Dojčebanke AG Frankfurt (osnovana 1879.), koja zapošljava preko 100 hiljada ljudi, došao Kristijan Seving (Christian Sewing), rođen 1970. u njemačkom gradiću Bindeu, pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, činilo se da će ova najveća njemačka banka konačno biti pošteđena novih skandala i plaćanja kazni za učešće u finansijskim malverzacijama.
Izgledalo je da je posrnulom njemačkom finansijskom divu došlo vrijeme mira i reformi nakon decenije skandala i problema.
Međutim, globalne banke, među kojima i Dojčebanka AG Frankfurt, suočile su se prvog dana jeseni 2020. godine sa novim skandalom zbog pranja novca.
Britanske banke HSBC, Standard Čartered (Standard Chartered) i Barklejz (Barclays), njemačke Dojčebanka (Deutsche Bank) i Komercbank (Commerzbank), te američke Dž.P Morgan Čejs (JPMorgan Chase & Co) i Banka Njujorka Melon korporocija (Bank of New York Mellon Corp) su navedene u izvještaju Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) zasnovanog na dokumentima do kojih je došao BuzzFeed News.
Dokumenti poznati kao FinCEN Files (FinCEN je skraćenica za “US government’s Financial Crimes Enforcement Network”) procurili su iz američke finansijske institucije i pokazuju da su spomenute velike banke osumnjičene da su učestvovale u aktivnostima pranja novca.
Navodno su kriminalci, teroristi, mafijaši, diktatori i oligarsi širom svijeta poslujući sa tim banakama oprali preko dvije hiljade milijardi dolara u posljednjih dvadesetak godina.
Kritike na račun Dojčebanke ponovo su se rasplamsale, a podsjećanja radi, navešćemo tri njena najveća do sada otkrivena skandala.
Dojčebanka je učestvovala u stvaranju svjetske krize.
Kao i mnoge druge banke, gigant iz Frankfurta je otkupljivao loše hipoteke na nekretnine u SAD, “prepakivao” ih u komplikovane finansijske proizvode i tako nudio na tržištu, kao “sigurnu investiciju”.
Kada je tržište nekretnina kolabiralo, sve te hartije od vrijednosti postale su bezvrjedne.
Gledano u strogo poslovnom smislu, Dojčebanka je igrala na kartu svjetskog finansijskog sunovrata, i tako zaradila puno novca.
Zbog mutnog poslovanja u SAD i doprinosa rasplamsavanju finansijske krize, Dojčebanka je 2013. morala da plati kaznu 1,9 milijardi dolara, a 2017. čak 7,2 milijarde dolara.
Dok su trajali pregovori o sumi koju Dojčebanka treba da plati Amerikancima kako bi obustavili istrage, 2015. je razglašen još jedan skandal, ovog puta sa istoka.
Prema saznanjima istražitelja, Dojčebanka je od 2011. preko poslova sa akcijama prala prljave ruske rublje u vrijednosti oko deset milijardi dolara.
Kazna je ovog puta iznosila 630 miliona dolara, a postoje indicije da je ta epizoda sa pranjem novca bila samo vrh ledenog brijega.
Cijena akcije Dojčebanke, u EUR
Izvor podataka: https://www.db.com/ir/en/historical-share-prices.htm
Referentne kamatne stope poput Euribora i Libora određuju pod kojim uslovima banke međusobno pozajmljuju novac u evrima ili drugim valutama.
Evropska komisija je 2013. “odrezala” kaznu od 1,7 milijardi evra protiv šest međunarodnih banaka jer su manipulisale kamatnim stopama.
Najveći deo kazne morala je da plati upravo Dojčebanka, čak 725 miliona evra.
Sem toga, sa britanskim i američkim institucijama Dojčebanka se 2015. nagodila da plati još 2,5 milijarde dolara kazne zbog manipulisanja Liborom.
Lista posrtanja i skandala koji se vezuju za Dojčebanku je mnogo duža, uključuje i kaznu za povredu američkih sankcija protiv Irana (260 miliona dolara) i veze sa prestupnikom Džefrijem Epštajnom (kazna banci 150 miliona dolara) i niz drugih afera i mutnih poslova u 21. stoljeću.
Banka iz Frankfurta je bila upletena i u veliko pranje novca Danske Bank koja je u periodu 2007-2015. u Estoniji primila oko 200 milijardi evra sumnjivog novca, tako da su finansijski regulatori tom prilikom prigovorili Dojčebanci da „nedovoljno dobro nadgleda klijente”.
Pobrojani i drugi skandali nisu naškodili samo reputaciji banke sa velikom tradicijom već su doprinijeli strahovitom padu vrijednost njenih akcija na berzi.
U desetogodišnjem periodu je akcija Dojčebanke izgubila tri četvrtine vrijednosti (cijena akcije pala je sa 34 na ispod 7 dolara).
Blagi oporavak u ljeto 2020. godine je prekinut zbog spomenutog novog skandala.
mr Vidosav Pantić *
*Izneseni stavovi, ideje, zaključci, preporuke, analize i mišljenja pripadaju autoru i ne predstavljaju na bilo koji način stavove, ideje, zaključke, preporuke, analize i mišljenja ustanove u kojoj autor radi. Analize finansijskog/bankarskog tržišta i/ili pojedinačnih hartija od vrijednosti (akcija, trezorskih zapisa, obveznica) nisu prijedlog za kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Analize ove vrste su lični stavovi autora, a ne bilo kakva vrsta investicionog savjeta.
