Kao i u martu i u septembru/avgustu ove godine entitetske agencije za bankarstvo su donjele odluku o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih virusnim oboljenjem Covid-19.
Opet je u središtu ove odluke uvedena opcija mirovanja obaveza po kreditu (moratorijum), što svjedoči da je kriza značajno pogodila sposobnost jednog djela dužnika da izmiruju obaveze po kreditima.
Kao i u martovskoj odluci i u septembarskoj/avgustovskoj odluci jasno se navodi da u modifikovanim izloženostima, tj. u kreditima na koje se odnosi ova odluka kamatna stopa (vidjeti grafikon) ne smije biti viša nego što je bila u osnovnom ugovoru.
Na ovaj način entitetske agencije za bankarstvo limitiraju rast kamatne stope, a ova vrsta regulacije nije ništa drugo nego ono što se naziva kontrola kamatnih stopa.
Iako nigdje u odluci nije naznačeno da se radi o kontroli kamatnih stopa, de fakto je u naš bankarski sistem uvedena na mala vrata, iako vrlo jednostavna i nerazvijena, kontrola kamatnih stopa.
Ovim modelom kontrole kamatnih stopa entitetske agencije za bankarstvo sprječavaju rast kamatne stope u uslovima kad svi rizici poslovanja rastu, a kako dužnici ne bi bili opterećeni dodatnim-višim kamatnim troškovima.
Kamatne stope u julu 2020.
Izvor: Centralna banka BiH.
U nekom kratkom roku ovakva regulacija banaka ima ekonomsku logiku i puno opravdanje, ali vrlo dobro se zna da će potencijalne gubitke po ovim kreditima dugoročno snositi banke, a ne regulator (agencije za bankarstvo).
Pred banke se postavljaju i poslovni i opravdani zahtjevi da daju što više novih kredita, a istovremeno regulator traži da se udovolji opravdanim zahtjevima za moratorijum i da se ne povećavaju kamatne stope.
Sličan je odnos i regulatora prema banakama u eurozoni, ali tamo postoji jedna “mala” razlika.
Evropska centralna banka i direktno i indirektno kreditira banke zone evra, koje radi toga mogu udovoljiti i zahtjevima za moratorijum (uz nepromjenjenu kamatnu stopu), ali i zahtevu za novim kreditom (po neuporedivo nižoj kamatnoj stopi nego u BiH).
U bankarskom sistemu BiH vrlo je teško, a možda i potpuno nemoguće, imati i mnogo moratorijuma i kontrolu kamatnih stopa sa jedne strane i mnogo novih kredita sa druge strane?
Ako se od banaka traži mnogo moratorijuma, u bilansu se zadržava stari dužnik, tako da novi zajmotražilac ima otežan pristup kreditu.
Ova protivrječnost regulatorne politike uz limitiranje kamatne stope, najvjerovatnije značajno doprinosi odsustvu kreditnog rasta u zadnjih nekoliko mjeseci.
Ukupni krediti banaka u BiH u julu ove godine (20,4 milijarde KM) su još uvijek na istom nivou kao i u februaru, koji je zadnji mjesec bez korone u BiH.
BiH kopira mjere antikorona ekonomske politike zemalja i valutnih zona čije centralne banke mogu davati kredite, zaboravljajući da bosanska centralna banka ne može davati kredite.
Bife.ba
