Zasigurno najpreciznija statistika u BiH je tzv. monetarna statistika, nju prikuplja, obrađuje i stavlja na uvid javnosti Centralna banka BiH, ali ta vrsta statistike se u našim javnom prostoru ne pominje.
Bilans komercijalnih banaka , koji je dio monetarne/novčane statistike,daje vrlo jednostavne i brze odgovore na mnoga pitanja.
Jedno od tih pitanje je i kakav je prosječan stav stranaca (pravna lica sa sjedištem izvan BiH) prema našim bankama tokom pandemije?
Da li stranci ulažu u banke, ili pak možda povlače novac i kakava je dinamika ovih promjena ?
U bilansu banaka obaveze koje banke imaju prema strancima su označene kao strana pasiva (vidjeti grafikon) .
Strana pasiva, posmatrajući ugrubo, se sastoji od depozita koje stranci drže kod banaka u BiH i kredita koje stranci daju našim bankama.
Strana pasiva se počevši od decembra prošle godine iz mjeseca u mjesec smanjuje.
Obim smanjenja obaveza banaka prema strancima je vrlo visok i nevjerovatno je da to nije predmet rasprava u stručnim krugovima, državnim ustanovama (npr. Savjet ministara BiH, CBBiH), organima uprave (npr. Ministarstvo finansija BiH) i u agencijama koje kontrolišu banke (Agencija za bankarstvo RS i FBiH).
Obaveze bosanskih banaka prema stranim pravnim licima (strana pasiva)
Izvor: CBBiH.
U periodu od kraja decembra 2019. do kraja oktobra 2020. iz komercijalnih banaka sa sjedištem u BiH strana pravna lica su povukla 862 miliona maraka.
U poređenju sa stanjem krajem decembra 2019. (3,12 milijardi KM) obaveze prema strancima su smanjene za cijelih 28%.
Ovaj odliv kapitala je ogroman, a on pored našeg društva, ekonomske struke i ekonomskih fakulteta i fakulteta poslovne ekonomije prolazi potpuno nezapaženo, bez bilo kakve reakcije.
Naša javnost je okupirana činjenicom da Bosna i Hercegovina traži od MMF-a novi kredit od 1,5 milijardi KM i ne vidi vezu između ovih događaja.
I novac MMF-a je novac stranaca.
Dok jedni stranci odlaze, dolazak drugih se priprema i očekuje.
Između ovih stranih novaca postoji jedna “mala” razlika.
Kada banka duguje strancima to su obaveze privatnog sektora, jer su banke privatne.
Kad država duguje strancima to je spoljni, javni ili državni dug.
Državne dugove vraćaju sva pravna i fizička lica koja su rezidenti/državljani te države, a privatne dugove samo privatni dužnici, fizička ili pravna lica.
mr Nebojša Balaban
