Prije par dana (2.12.2020.god.) Republika Srpska je kroz emisiju obveznica uzela kredit na deset godina.
Ova emisija obveznica je planula, a njena uspješnost je 100%.
Sve što je Republika Srpska tražila, to je i dobila.
Investitori su ponudili kredit od 115 miliona KM, a Republika Srpska je uzela samo 31,4 milion KM.
Zašto su investitori bili ovako široke ruke prema ovome entitetu, iako su u aprilu (emisija petogodišnjih obveznica) Republici Srpskoj dali samo pola traženog novca?
Prvi razlog velikodušnosti investitora je kamatna stopa tj. očekivani prinos na pozajmljeni novac (vidjeti grafikon).
Ona banka koja želi posuditi državi Njemačkoj i državi Austriji ne samo da ne može očekivati zaradu već čak i mora platiti tim državama, jer im posuđuje.
Na svakih 100 miliona KM posuđenih Njemačkoj investitor gubi približno 553 hiljade KM (0,553%).
Razlike između kamatne stope koju “plaća” Njemačka – 0,553% i Republika Srpska -2,96% je ogromna, 3,5 procentnih poena.
Kamatna stopa na desetogodišnje obveznice
Izvor: www.investing.com i Banjalučka berza. Napomena: Podaci za Njemačku, Austriju, Hrvatsku i Srbiju su za 4.12.2020.god.
Miljenik investitora je i Hrvatska iako je njen javni dug u odnosu na BDP, veći od javnih dugova bosanskih entiteta, a i Srbije.
Drugi razlog zbog kojih se investitori jagme da kreditiraju Republiku Srpsku je možda dolazak vakcine i očekivani odlazak pandemije.
Međutim, možda je treći razlog za promjenu percepcije održivosti javnog duga Republike Srpske i samim tim velike izdašnosti u finansiranju najvažniji.
Država BiH i njeni entiteti traže od MMF-a kredit od 1,5 milijardi (oko 750 miliona eura), a MMF to ne odbija.
Investitori u javne dugove entiteta vjerujuju da ako je MMF spreman da finansira u Bosnu i Hercegovinu, onda to trebaju činiti i oni.
MMF vodi, a ostali kreditori slijede.
Novim dugom će biti otplaćen jedna dio starih dugova prema domaćim kreditorima, a to su u velikom dijelu banke sa sjedištem u BiH.
Kada se banke oslobode dijela potraživanja prema entitetima one će biti likvidnije i moći će povećati kreditiranje firmi i fizičkih lica i to je dodatni razlog za optimizam.
Domaći investitori pretpostavljaju da MMF ne griješi i očekivano povećanje javnog duga BiH za oko 4 procentna poena bruto domaćeg proizvoda (1,5 milijarde / 33 milijarde) ne predstavlja nikakav razlog za brigu.
Domaći investitori zaboravljaju da MMF daje kredite zemljama čije su javne finansije u ozbiljnim problemima.
Pored toga, BiH se u razmaku manjem od godinu dana već po drugi put obraća MMF-u.
Za razliku od domaćih investitora ekonomska struka u BiH nema pravo na zaborav.
Bife.ba
