Grupa bosanskih ekonomista je povodom planiranog/željenog zaduženja BiH kod MMF-a (oko 1,5 milijardi KM) uputila javno pismo MMF-u u kojem izražava zabrinutost zbog nastavka rasta javnog duga i u kojem poziva da se javno saopšti u koje konkretne projekte će se investirati posuđeni novac.
Istovremeno, Uprava za indirektno oporezivanje BiH saopštava da je su za prvih 11 mjeseci ove godine prihodi od indirektnih poreza za 9,5% ili za 700 miliona KM manji u odnosu na isti period prošle godine.
Jednostavnom ukrštenom analizom ovih dviju informacija se dolazi do logične spoznaje da će jedan dio pozajmljenog novca biti zamjena za nerealizovane prihode od indirektnih poreza i da nikakvih konkretnih projekata, pa ni razvojnih projekata, u ovome djelu neće biti.
Novac MMF se, kao i uvijek, koristi samo i jedino za gašenje požara, a ne za bilo kakve konkretne/razvojne projekte, jer MMF nije finansijska institucija koja finansira ni konkretne ni razvojne projekte.
Konkretne i razvojne projekte finansira, između ostalih, Svjetska banka.
Jedan od pomenutih požara bukti u bilansima bosanskih banaka i može se rasplamsati ukoliko se ne zaustavi ili barem ne stavi pod nadzor (vidjeti grafikon).
Za sedam mjeseci od početka pandemije banke su potpuno promjenile svoju poslovnu politiku u domenu kreditiranja pojedinih grupa svojih klijenata.
Promjena stanja kredita u bankama BiH, februar – oktobar 2020.god.
Izvor: www.cbbh.ba
Banke su najzainteresovanije za kreditiranje tzv. generalne vlade koju čine entiteti, kantoni, gradovi, opštine, fondovi socijalne zaštite i pojedine javne institucije, jer ova pravna lica teško da mogu biti nelikvidna, a nikako ne mogu otići u stečaj.
Banke održavaju kakvu-takvu ponudu kredita i prema fizičkim licima (na koje se odnosi odrednica potraživanje od ostalih domaćih sektora), a stanovništvo sa svoje strane ispoljava i tražnju za kreditima.
I prirast kredita javnim preduzećima je pozitivan, pošto komunalna preduzeća ne mogu bankrotirati niti biti zatvorena (lockdown/shutdown) na mjesec dana ili duže, a isto važi i za preduzeća iz elektoroenergetskog preduzeća, kao i na ogromnu većinu preduzeća u državnoj/javnoj svojini.
Izvori finansiranja ostalih finansijskih institucija (osiguravajuća društva, mikrokreditne organizacije …) ne moraju biti krediti domaćih banaka i zato stagnacija ovih kredita nije previše ni bitna, što se apsolutno ne može reći za potraživanja od privatnih preduzeća.
Tokom 2019.godine mjesečni prirast ovih kredita je bio u prosjeku 35 miliona KM.
U prvom mjesecima pandemije (april u odnosu na mart 2020.god.) oni su pali za 81 miliona KM, a za devet mjeseci ove godine su prosječno mjesečno smanjivani za 23 miliona KM, što je ogroman šok za privatna preduzeća.
Čak i da je jedan dio smanjenja stanja kredita privatnoj privredi tokom 2020.god. posljedica isknjižavanja loših kredita iz bilansa banaka i sam taj proces je dokaz problema u poslovanju privatnih preduzeća.
Ukupno smanjenje kredita privatnim preduzećima za sedam mjeseci (oktobar – februar) je 188 miliona KM (-2,1%), a ovi krediti čine 42% od ukupnih kredita banaka ili 8,6 milijardi KM i zato ovakav rasplet krize prouzrokovane sa Covid-19 prijeti i likvidnosti pojedih banaka i njihovih štediša/deponenata.
Jedna dio ovih preduzeća je još uvijek sigurno solventan (gubitak manji od kapitala), ali je sve manje likvidan jer se banke ustručavaju da im daju kredite zbog rasta rizičnosti poslovanja sa ovim preduzećima.
Ekstremni primjer drugih preduzeća iz grupe kojima je uskraćen kredit tokom pandemije, su preduzeća koja su već u stečaju ili su na putu za stečaj i njim se ne pomoći – požar je progutao sve.
Gubitak u ovim preuzećima je veći od kapitala, a stečajni postupak možda stvori neku drugu, novu, firmu.
Sredstva MMF se mogu koristiti samo za sanaciju prve grupe privatnih preduzeća, koja su solventna, jer bi finansiranje nesolventnih firmi bilo “sipanje u šuplju vreću”.
Sa obzirom na nerazvijenost bosanske ekonomije i zaostalost bosanskog ekonomskog sistema, pod “konkretan projekat” se može podvesti i gašenje požara i zato ne treba oklijevati da se jedan dio u budućnosti pozajmljenog novca od MMF-a direktno ili indirektno stavi na raspolaganje privatnim preduzećima koja su još živa, dok još nije prekasno.
Da li će novac privatnim preduzećima biti stavljen na raspolaganje u obliku kredita, tj. duga koji se treba vratiti, ili na neki drugi ili treći način, to zavisi i od strukture budžetskih rashoda entiteta i kantona.
Bife.ba
